Pregled bibliografske jedinice broj: 1214943
Kako učiniti muzikologiju dostupnijom uz pomoć radija? Poredbena analiza slušalačkih navika i preferencija njemačkih i hrvatskih slušatelja umjetničke glazbe na radiju. Studija slučaja - emisija Hrvatski glazbeni abecedarij Hrvatskoga radija
Kako učiniti muzikologiju dostupnijom uz pomoć radija? Poredbena analiza slušalačkih navika i preferencija njemačkih i hrvatskih slušatelja umjetničke glazbe na radiju. Studija slučaja - emisija Hrvatski glazbeni abecedarij Hrvatskoga radija // God. 52(2021), br. 1, 52 (2021), 1; 95-129 doi:10.21857/ypn4oc1xd9 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1214943 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako učiniti muzikologiju dostupnijom uz pomoć radija? Poredbena analiza slušalačkih navika i preferencija njemačkih i hrvatskih slušatelja umjetničke glazbe na radiju. Studija slučaja - emisija Hrvatski glazbeni abecedarij Hrvatskoga radija
(How Can Musicology Be Made More Accessible
With The Help of Radio?
A Comparison of the Listening Habits of German
and Croatian Classical Music Radio Listeners
Case Study: The Broadcast Croatian Music
Alphabetarium of Croatian Radio)
Autori
Čunko, Tatjana
Izvornik
God. 52(2021), br. 1 (0587-5455) 52
(2021), 1;
95-129
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
radio, muzikologija, muzikološki znanstveni tekst, umjetnička glazba, slušatelji
(radio, musicology, scholarly musicological text, art music, listeners)
Sažetak
Članak predstavlja emisiju Hrvatski glazbeni abecedarij Hrvatskoga radija, jednu od brojnih emisija Trećeg programa Hrvatskoga radija (HR3), jedine specijalizirane radio stanice za kulturu u Hrvatskoj, kao studiju slučaja čini se uspješnoga pokušaja da se znanstveni muzikološki tekstovi približe širem krugu slušatelja. Rezultati istraživanja hrvatskoga radijskog tržišta objavljeni 2015. govore u prilog tome da hrvatske slušatelje zanimaju (i) znanstveni muzikološki tekstovi emitirani na radiju. Ti su rezultati uspoređeni i nadopunjeni s rezultatima njemačkoga istraživanja provedenog 2006. koji objašnjavaju očekivanja njemačkih slušatelja umjetničke glazbe i tako pomažu razumjeti očekivanja hrvatskih slušatelja umjetničke glazbe, koja dosad u Hrvatskoj nisu provedena. Hrvatsko istraživanje otkriva da su hrvatski slušatelji spremni slušati čak i do pola sata govora ako ih zanima tema, što podupire pokušaje predstavljanja znanstvenih muzikoloških tekstova na radiju, jer se među temama koje zanimaju hrvatske slušatelje navode kulturna baština i suvremena kultura. Hrvatski muzikolozi koji su studirali muzikologiju i glazbenu publicistiku dobro poznaju radio kao medij i stoga rado objavljuju svoje tekstove ne samo u stručnim i znanstvenim časopisima nego i na HR3. Da bi se to dogodilo, presudni su volja i zanimanje urednika Hrvatskoga radija, vrsnih muzikologa i novinara, ali i njihovih nadređenih. Od pokretanja Trećeg programa Hrvatskoga radija (1964.) i Odsjeka za muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1970.), koji je od 1977. do 1994. nosio naziv Odsjek za muzikologiju i glazbenu publicistiku, ti su uvjeti bili zadovoljeni, sve do izbijanja pandemije Covid-19. Do tada (1964.-2020.) je HR3 redovito emitirao barem dvije emisije tjedno i dvije emisije mjesečno sa znanstvenim muzikološkim tekstovima. Pandemija je utjecala na smanjenje govora u emisijama umjetničke glazbe, a time i znanstvenog muzikološkog govora, nadamo se ne zadugo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus