Naslov
Mogućnosti korištenja nusproizvoda akvakulture
(Possibilities of using aquaculture byproducts)

Autori
Habuda-Stanić, Mirna ; Gavrilović, Ana ; Jug- Dujaković, Jurica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Neke mogućnosti iskorištenja nusproizvoda prehrambene industrije – Knjiga 4.

Urednik/ci
(Šubarić, Drago ; Jozinović, Antun ; Panjičko, Mario)

Izdavač
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Grad
Osijek

Godina
2022

Raspon stranica
395-424

ISBN
978-953-7005-82-5

Ključne riječi
bioaktivne tvari ; funkcionalna hrana ; akvaponija, biogoriva ; akvakultura
(bioactive substances , functional food ; aquaponics ; biofuels ; aquaculture)

Sažetak
Procjene ukazuju da će proizvodnja proizvoda akvakulture na svjetskoj razini do 2030. godine doseći 109 milijuna tona, što čini povećanje od približno 25 % u odnosu na proizvodnju ostvarenu u 2020., koja je, prema izvješću Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, iznosila 82, 1 milijuna tona. Povećanje proizvodnje, a nužno i prerade te pripreme proizvoda akvakulture za tržište, neizbježno dovodi do povećanja količine nusproizvoda koji u pojedinim slučajevima mogu doseći 70 % početne mase sirovina. Prerada proizvoda akvakulture uključuje nastanak otpada koji najčešće čine glave, utrobe, koža, kosti i ljuske riba te ljušture rakova. Većina navedenih nusproizvoda, donedavno, odbacivala se nekontrolirano u okoliš ili zbrinjavala kao bezvrijedan otpad. Razvoj i implementacija složenih tehnologija prerade nusproizvoda akvakulture privukli su pozornost znanstvenika jer su nusproizvodi prepoznati kao značajan izvor biološki vrijednih tvari i mogu se smatrati sekundarnom sirovinom za proizvodnju različitih tržišno vrijednih proizvoda. Različite namjene nusproizvoda dobivenih tijekom prerade određene su njihovim tehnološkim potencijalom koji se procjenjuje prema općem kemijskom sastavu, kao i biološkoj vrijednosti proteina, lipida i ostalih spojeva. Nusproizvodi iz prerade riba i rakova koriste se najčešće u proizvodnji stočne i riblje hrane, gnojiva, služe kao sirovine za proizvodnju biogoriva i bioplina, za dobivanje hitina i kolagena ili postaju vrijednim sastojcima ljudske prehrane. Otpadne vode nastale tijekom uzgoja organizama bogate su nutrijentima te se učinkovito mogu koristiti za hidroponski uzgoj biljaka. U ovom poglavlju prikazani su najnoviji trendovi i mogućnosti korištenja te zbrinjavanja nusproizvoda nastalih tijekom uzgoja i prerade vodenih organizama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Prehrambena tehnologija, Interdisciplinarne biotehničke znanosti

POVEZANOST RADA