Naslov
Empirijski, teorijski i institucionalni izazovi ekonomskoj znanosti i struci
(Empirical, theoretical and institutional challenges to economic science and profession)

Autori
Družić, Ivo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo – dvije godine poslije / Obadić, Alka ; Gelo, Tomislav - Zagreb : Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022, 199-243

ISBN
978-953-346-179-3

Skup
Znanstveni skup Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo - dvije godine poslije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ekonomska znanost ; ekonomska struka ; reforme ; institucionalna konkurentnost
(economic science ; economic profession ; reforms ; institutional competitiveness)

Sažetak
Svjetsko se gospodarstvo skokovito i sve silnije mijenja. Neizvjesnost je sve veća pa očekivanja potrošača i proizvođača osciliraju. Digitalne i digitalizirane proizvodnje, u kojima umjetna inteligencija (AI) objedinjuje informacijsku (IT) i operacijsko-proizvodnu (OT) tehnologiju, tvoreći "Internet stvari" (IOT), ostvaruje zapanjujuće stope rasta, radeći 24/7. Rezultat, je među ostalim, polarizacija zaposlenosti (i primanja) u tercijariziranoj ekonomiji na visoko i nisko kvalificirane usluge, te hipertrofiranu financijsko-menadžersko-pravnu elitu s dvostrukim učinkom. Posljedične disrupcije kako u cjenovnoj tako i u dohodovnoj elastičnosti potražnje, mijenjaju sklonosti potrošača i proizvođača, s jedne strane. S druge strane, visoka koncentracija imovine i rentnog dohotka u petoj kvintili i 1% najbogatijih, utječe na (ne)ravnotežu osobito tržišta trajnih potrošnih i investicijskih dobara. U takvoj situaciji slabi ravnotežni utjecaj stabilnog Gini koeficijenta odnosno ravnomjernije raspodjele tekućeg (radnog) dohotka. Umnažaju se interno-eksterni šokovi u 21. stoljeću, s vrhovima u svjetskoj financijskoj krizi 2008. i COVID pandemiji 2020., te rastućom krivuljom negativnih energetsko-okolišnih eksternalija. Hrvatsko se gospodarstvo tome pridružuje u „zamci srednjeg dohotka“ koja ga, četrdeset (40) godina, od 1980., drži na prosječnim godišnjim stopama rasta od 0, 1-0, 2%, i silaznoj demografskoj krivulji. Ovaj uzbudljiv koloplet novih potreba i starih znanja koji se unutarnjom logikom registrira u svekoliki izazov ukupnoj znanosti, u ekonomiji se evidentira „trostrukom zavojnicom“. Na prvom „zavoju“ izazov čeka teorijsku mogućnost i inovativnu sposobnost različitih inačica vladajuće misaone (neo)klasične konstrukcije ekonomske teorije da uopće registriraju a potom i inkorporiraju paradigmatske promjene karaktera ekonomske aktivnosti. Na drugom su „zavoju“ alati ekonomske analize., varijable, njihova definicija, obuhvat i reprezentativnost. To podrazumijeva i prediktore-procjenitelje, odnosno njihovu sposobnost prikaza udjela i opisa ponašanja varijabli. Potom dolaze funkcijske veze, njihova robusnost i reprezentativnost modelskog prikaza. Naposljetku su modeli kao aproksimacija teorije s jedne i kao skup pretpostavki kojima se pojednostavljeno opisuje stvaran ekonomski sustav, s druge strane. U uvjetima paradigmatskih tehnoloških promjena i njima uvjetovanje nove socijalno-ekološke stvarnosti, svi alati podliježu novoj provjeri svoje interpretativne snage i cjelovitosti opisa pojava i procesa kojima su definirani. Na trećem „zavoju“ su sirovine osobito statističko-analitički okvir. Čini ga sposobnost poniranja u cjelovitost i kvalitetu osobito primarnih statističkih podataka, pouzdanost procesa prikupljanja i agregiranja primarnih podataka, a napose odgovarajuća strukturiranost statističke osnove prema potrebama modeliranja. Gotovo svaki od ovih „svjetskih“ izazova i njihovih „zavojnica“ eksplicira se na specifičan način u hrvatskom gospodarstvu a time i u ekonomskoj znanosti kao dodatna „mala zavojnica“ unutar svake od nabrojenih „velikih zavojnica“. Iz toga hrvatskoj ekonomskoj profesiji u cjelini, a osobito Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao najvećoj koncentraciji struke, slijede istraživački, nastavni i programsko-organizacijski izazovi koji traže brzo rastuću radnu etiku nastavnika-istraživača i nesvakidašnju inovativnost vodstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA