Pregled bibliografske jedinice broj: 1211709
Dnevna i sezonska učestalost orade, Sparus aurata (Linnaeus, 1758), u uvali Martinska
Dnevna i sezonska učestalost orade, Sparus aurata (Linnaeus, 1758), u uvali Martinska, 2021., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1211709 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dnevna i sezonska učestalost orade, Sparus aurata
(Linnaeus, 1758), u uvali Martinska
(Daily and seasonal abundance of the sea bream,
Sparus aurata (Linnaeus, 1758), in the Martinska Bay)
Autori
Gelli, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
29.09
Godina
2021
Stranica
40
Mentor
Petar Kružić
Ključne riječi
video monitoring, orada, distribucija, Natura 2000 područje
(video monitoring, Gilthead seabream, distribution, Nature 2000 sites)
Sažetak
Orada, Sparus aurata (Linneaus, 1785) je jedna od značajnih gospodarskih vrsta riba u Sredozemnom moru. Pokazuje različitu godišnju sezonalnu distribuciju koju karakteriziraju migracije prema obalnim i estuarnim područjima. Njezina se brojnost posljednjih godina povećala posebno u područjima uzgoja školjkaša gdje nanosi značajne štete. Istraživanje dnevne i sezonske učestalosti pojavljivanja orade, Sparus aurata (Linnaeus, 1758), u estuariju rijeke Krke, u uvali Martinska kod Šibenika provedeno je tijekom 2019. godine podvodnom video kamerom s kabelskim napajanjem. Sezonalnost pojavljivanja jedinki analizirana je u kontekstu etologije osnovnih fizioloških procesa, u prvom redu mriješćenja i hranjenja. Najveća brojnost utvrđena je u siječnju, a najmanja u studenom. Najveća dnevna aktivnost ustanovljena je u popodnevnim satima. Za razliku od istraživanja klasičnim ribolovnim tehnikama, metoda procjene putem podvodne kamere je neinvazivna i omogućuje konstantan monitoring. Upotreba podvodne kamere pokazala se kao vrijedan alat za ihtiološka istraživanja, a u cilju prikupljanja detaljnih podataka o sezonskim promjenama brojnosti vrsta bilo bi poželjno provoditi kontinuirani monitoring te proširiti istraživanje korelirajući abiotičke ekološke parametre (salinitet, temperatura i dr.).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija