Pregled bibliografske jedinice broj: 1211554
Teorijske fikcije: filozofija i popularni žanrovi
Teorijske fikcije: filozofija i popularni žanrovi // Riječki filološki dani: deseti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem
Rijeka, Hrvatska, 2014. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1211554 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Teorijske fikcije: filozofija i popularni žanrovi
(Theoretical Fictions: Philosophy and Popular Genres)
Autori
Bekavac, Luka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Riječki filološki dani: deseti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 27.11.2014. - 29.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
teorijska fikcija, spekulativna fikcija, spekulativni materijalizam, Ligotti, Negarestani
(theoretical fiction, speculative fiction, speculative materialism, Ligotti, Negarestani)
Sažetak
Visoka kultura i sustavi njezine teorijske autorefleksije odavno prihvaćaju ekonomsko, recepcijsko i formalno umrežavanje s područjem popularnoga. Takve su interakcije odnedavno zaživjele i između filozofije i žanrovske književnosti. Spekulativni realizam, tendencija prema eliminaciji „korelacionizma” (Meillassoux) i antropocentrizma iz filozofije (Brassier), inspirira se posudbama iz matematike i neuroznanosti, ali i revaloriziranjem horor imaginarija. „Konceptualni” horor pritom nije samo specifična evokacija nepredstavljivoga, kakvo zaziva i spekulativni realizam: on je anticipacija i radikalna prefiguracija problema koje filozofija, izvan okvira humanistike, tek treba artikulirati. Međutim, postoji li uopće između filozofije i žanrovske proze tradicionalna hijerarhija „konceptualne armature” i njezinog „umjetničkog uprizorenja”, ili je njihovu granicu teže definirati (Mackay)? Izlaganje će skicirati načine kojima dva horor autora koriste filozofiju kao pripovjednu strategiju i polje svoje recepcijske propulzije: Ligotti, čiji tekstovi metafikcijski potkopavaju navedenu granicu, te Negarestani, čiji se prvi roman postavlja kao postžanrovski horor, odnosno „teorijska fikcija”.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija