Pregled bibliografske jedinice broj: 1210039
Zadarska matica umrlih 1597.-1617.
Zadarska matica umrlih 1597.-1617. // Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, (2021), 63; 91-138 doi:10.21857/ygjwrcd43y (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1210039 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zadarska matica umrlih 1597.-1617.
(Zadar Register of Deaths 1597-1617)
Autori
Franov-Živković, Grozdana
Izvornik
Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (1330-0474)
(2021), 63;
91-138
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Matična knjiga umrlih, Zadar, struktura stanovništva, mjesta pokopa, kraj 16. i poč. 17. st.
(Register of deaths, Zadar, population structure, burial places, late 16th and early 17th century)
Sažetak
Na temelju podataka zabilježenih u matičnoj knjizi umrlih 1597. do 1617. napravljeno je istraživanje strukture zadarskoga društva preko analize pojedinih staleških grupacija (patricijat, crkvene osobe, pripadnici mletačke vojne i civilne uprave, građani, pučani) te preko analize profesionalnih grupacija (obrtnici, trgovci, vojnici, ribari, mornari, težaci i ostali). Navedeni su rijetki uzroci smrti, koji su bili upisivani samo za nasilne smrti. Pokopi su se obavljali po većini zadarskih crkava (24), s tim da su se vojne osobe najviše pokapale u crkvi sv. Frane, dok se plemstvo pokapalo najviše u crkvama Sv. Frane, Sv. Marije, Sv. Dominika. Pučani i svećenstvo su bili pokapani u sve crkve ravnomjerno, pučani ovisno o kvartu u kojem su živjeli, dok su pripadnici crkve pokapani u crkvama u kojima su djelovali. Napravljen je kratak pregled povijesnih prilika kao i način vođenja matičnih knjiga nakon Tridentskog sabora. Zaključeno je da najveći broj stanovnika Zadra u vremenu pisanja ove matične knjige 1597.-1617. čine Zadrani (iako u ovoj kategoriji ima i jedan broj osoba kojima nije upisano porijeklo). Najmanje osoba je dolazilo iz područja Like i Banovine, dok su ostalo stanovništvo činile osobe iz ostalih mletačkih područja, kao i stanovništvo iz zadarskog zaleđa i otoka. Iz tih ostalih mletačkih područja su uglavnom dolazili članovi vojnih posada, dok je stanovništvo iz zadarske okolice dolazilo živjeti i raditi u Zadar, većina se trajno nastanjujući u njemu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Grozdana Franov-Živković
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Historical Abstracts
- EBSCO Publishing
- European Reference Index for Humanities and the Social Sciences (ERIH PLUS)