Naslov
Uzroci smrti u Dubrovniku (1825.-1918.)
(Causes of death in Dubrovnik (1825.-1918.))

Autori
Džono-Boban, Ankica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Centar za poslijediplomske studije

Mjesto
Dubrovnik

Datum
27.06

Godina
2022

Stranica
190

Mentor
Missoni, Saša ; Čoklo, Miran

Ključne riječi
Dubrovnik ; uzroci smrti ; zarazne bolesti ; kardiovaskularne bolesti ; novotvorine
(Dubrovnik ; causes of death ; infectious diseases ; cardiovascular diseases, neoplasmas)

Sažetak
U ovom radu analizirani su uzroci smrti u dubrovačkim rimokatoličkim župama Grad, Pile i Gruž u razdoblju od 1825. do 1918. godine kada je Dubrovnik bio pod austrijskom upravom. Istraživanje se temelji na podatcima iz matičnih knjiga umrlih, a za retrospektivnu identifikaciju uzroka smrti korištena je recentna Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih stanja. Rad daje uvid u vodeće uzroke smrti u odnosu na nekoliko odabranih parametara kako bi se dobio uvid u spolnu, dobnu, vremensku i prostornu distribuciju uzroka smrti u Dubrovniku. Vremenski niz od skoro stotinu godina i stručno utvrđivanje uzroka smrti, koje su obavljali dubrovački liječnici mrtvozornici, pružaju kvalitetnu bazu podataka za dobivanje odgovora na postavljene istraživačke hipoteze. Utvrđene su značajne razlike u strukturi i distribuciji uzroka smrti s dominantno vodećim iz skupine zaraznih i parazitarnih bolesti te skupine slabo definiranih stanja, simptoma i znakova nesvrstani drugamo. Društvene, političke, gospodarske i demografske promjene u Dubrovniku nakon pada Dubrovačke Republike, odrazile su se na životni standard njegovih stanovnika. Loši higijenski, stambeni i radni uvjeti te prenapučenost bili su određujući čimbenici u pojavnosti i učestalosti zaraznih bolesti i razlikama u uzrocima smrti između dubrovačkih župa. I u strukturi uzroka smrti u Dubrovniku mogu se pratiti nozološke promjene od nedefiniranih stanja do preciznih entiteta posebno među uzrocima smrti iz skupine bolesti cirkulacijskog sustava, novotvorina te bolesti dišnoga sustava. Na kraju istraživanog razdoblja, u uzrocima smrti vrlo su rijetki ili se uopće ne spominju simptomatski uzroci kao npr. vrućica, edemi, ascites, hidrotoraks ili konvulzije. Kao i u drugim sličnim istraživanjima, i u ovom radu najveći broj nepreciznih uzroka smrti odnosi se na dojenačke smrti, ukazujući time na povijesno neprepoznavanje važnosti ovih uzroka. Interes raste otkrićem mikrobiološke etiologije i načina širenja mnogih zaraznih bolesti čime je shvaćeno da se takvi uzroci smrti mogu prevenirati, a time i sama smrt djeteta. Poseban osvrt u registriranju uzroka smrti u Dubrovniku dan je na tuberkulozu, kao najčešći entitet te na kronične nezarazne bolesti (kardiovaskularne bolesti, novotvorine i nasilne smrti). Iz povijesno-medicinske perspektive ovaj rad daje detaljni uvid o dosad neistraženoj mortalitetnoj slici Dubrovnika tijekom 19. i početkom 20. stoljeća stavljajući ju u kontekst suvremene klasifikacije bolesti te predstavlja izvorni znanstveni doprinos proučavanju lokalne zdravstvene povijesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Povijest, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)

POVEZANOST RADA