Pregled bibliografske jedinice broj: 1209624
Odnos učeničke samoefikasnosti, motivacije i straha od matematike
Odnos učeničke samoefikasnosti, motivacije i straha od matematike // 2nd International Scientific Conference Brain and Mind: Promoting Individual and Community Well-Being Book of Abstracts
Zagreb, Hrvatska, 2019. str. 165-165 (poster, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1209624 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos učeničke samoefikasnosti, motivacije i straha
od matematike
(The relationship between student self-efficacy,
motivation and fear of mathematics)
Autori
'Kasap, Petra ; Bodrožić Selak, Matea ; Čosić, Žana ; Matić Karla ; Ušljebrka, Bruno ; Vukas, Zvonimir'
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
2nd International Scientific Conference Brain and Mind: Promoting Individual and Community Well-Being Book of Abstracts
/ - , 2019, 165-165
Skup
Drugi međunarodni znanstveno-stručni skup: Mozak i um: Promicanje dobrobiti pojedinca i zajednice.
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.12.2019. - 14.12.2019
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
regulacija motivacije, samoefikasnost, strah od matematike, školski uspjeh
(motivation regulation, self-efficacy, fear of mathematics, school achievement)
Sažetak
U suvremenom školstvu velik naglasak stavljen je na performativnost i ocjene, stoga nije iznenađujuće da učenici postaju sve kompetitivniji i motivirani uglavnom eksternalnim nagradama i priznanjima. Osim motivacije, koja predstavlja jedan od neizostavnih čimbenika kada govorimo o školskom uspjehu, izuzetno je važno obratiti pozornost i na učenikova očekivanja o vlastitoj sposobnosti postizanja ciljeva, odnosno na učenikovu samoefikasnost. Navedeni konstrukti često se dovode u vezu s ukupnim školskim uspjehom, ali i s uspjehom u pojedinim školskim predmetima. Upravo se matematika smatra jednim od najzahtjevnijih školskih predmeta, a strah od matematike definira se kao emocionalno stanje povezano s nizom negativnih ishoda u matematici. S obzirom na sve navedeno, cilj ovoga istraživanja bio je ispitati odnos straha od matematike i tipa regulacije motivacije sa samoefikasnošću u matematici te utvrditi relativni doprinos samoefikasnosti u matematici, straha od matematike i tipa regulacije motivacije u objašnjenju školskog uspjeha u matematici. U tu svrhu korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: Skala samoefikasnosti, Ljestvica za ispitivanje straha od matematike te Upitnik samoregulacije. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 153 učenika, od toga 77 učenika i 76 učenica različitih srednjih škola na području grada Zadra. Dob učenika bila je u rasponu od 15 do 18 godina (M=16, 39). Ovim istraživanjem utvrđeno je da s porastom autonomije regulacije motivacije dolazi do porasta percipirane samoefikasnosti u matematici te je dobivena negativna povezanost straha od matematike i samoefikasnosti. Osim toga, samoefikasnost i spol pokazali su se kao značajni prediktori školskog uspjeha u matematici. Što se rodnih razlika tiče, rezultati su pokazali da se mladići i djevojke ne razlikuju značajno u strahu od matematike niti u školskom uspjehu iz matematike, no istovremeno mladići imaju višu percipiranu samoefikasnost u matematici.
Izvorni jezik
Hrvatski