Pregled bibliografske jedinice broj: 1208340
Zračna luka kao logističko-distributivni centar
Zračna luka kao logističko-distributivni centar // Suvremena trgovina, 46 (2021), 2; 23-25 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1208340 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zračna luka kao logističko-distributivni centar
(The airport as a logistics and distribution center)
Autori
Drljača, Miroslav
Izvornik
Suvremena trgovina (1330-0180) 46
(2021), 2;
23-25
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
zračna luka ; logističko distributivni centar
(airport ; logistic and distribution center)
Sažetak
Sažetak: Zračni promet tereta u svjetskim relacijama nije značajan količinski, ali vrijednosno predstavlja oko 35% ukupnog svjetskog prometa tereta. To iznosi oko 60 milijardi US$ financijske realizacije. Direktno ili indirektno zračni teretni promet osigurava oko 32 milijuna radnih mjesta u svijetu. Sve to čini ga značajnim segmentom svjetske ekonomije. Značajne su tri strateške smjernica razvoja ovog segmenta poslovanja zračnih luka: 1) razvoj tehnologije, 2) razvoj mreže redovitih zrakoplovnih linija iz/na zračnu luku i 3) razvoj infrastrukture. Zakon o zračnom prometu (NN 69/09) pojmovno određuje Aerodrom (Airport) kao „... određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova“. Međutim, aerodrom je kompleksno industrijsko poduzeće. On djeluje kao forma u kojoj različiti elementi i aktivnosti zajedno omogućuju kretanje putnika i tereta u zraku i na tlu. ... Aerodrom je u suštini jedna ili više uzletno slijetnih staza za zrakoplove, zajedno s pripadajućim zgradama ili terminalima gdje se vrši prihvat i otprema putnika i tereta koji se prevoze zrakoplovom. ... Pod okriljem Aerodroma pruža se širok raspon usluga i sadržaja koji se mogu podijeliti u tri različite grupe: temeljne operativne usluge, usluge prihvata i otpreme i komercijalne aktivnosti. Zakon o zračnom prometu (NN 69/09) definira „zračnu luku“ kao „… aerodrom posebno prilagođen za usluge u zračnom prijevozu, “ Funkcija putničkog terminala je prihvat i otprema putnika i prtljage, a teretnog terminala prihvat i otprema tereta i pošte na zračnoj luci. Prihvat i otprema zrakoplova je proces od značaja, kako za prihvat i otpremu putnika i prtljage, tako i za prihvat i otpremu tereta i pošte. Bez obzira što većina zračnih luka raspolaže infrastrukturom i suprastrukturom za prihvat i otpremu i putnika i tereta, kad se pristupa zračnoj luci kao logističko distributivnom centru (LDC), prvenstveno se misli na prihvat i otpremu tereta i pošte. Sadržaji i tehnologija takvog LDC-a bi trebali osigurati prihvatljivo i brzo odvijanje procesa prihvata i otpreme tereta i pošte, osobito kada je riječ o kombinaciji između kopnenog i zračnog transporta i obrnuto. Vodeći računa o ovom temeljnom zahtjevu potrebno je pri vođenju projekta sagledati financijski aspekt i mogućnosti proširenja LDC-a bez velikih modifikacija, ukoliko kretanje prometa tereta to bude zahtijevalo. Nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije (EU) Hrvatska se nalazi u procesu integracije u jedinstveni prometni sustav koji je određen tzv. Bijelom knjigom i temelji se na načelima intermodalnosti i održivosti. Intermodalnost podrazumijeva optimizaciju i smanjenje troškova prijevoznog procesa, a održivost racionalan utjecaj razvoja djelatnosti na okoliš. Iz tog razloga projekti izgradnje infrastrukture u okviru LDC-a na zračnim lukama trebaju se temeljiti na oba ova načela i biti kompatibilan s drugim projektima prometne infrastrukture u okružju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CODEN SUTREE