Naslov
Kultura sigurnosti bolesnika u vrijeme COVID- 19pandemije u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"
(Patient safety culture during the COVID-19 pandemic at the University Hospital for Infectious Diseases Dr. Fran Mihaljević)

Autori
Hrain, Leonarda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.07

Godina
2021

Stranica
67

Mentor
Brborović, Hana

Ključne riječi
kultura bolesnikove sigurnosti ; COVID-19 ; HSOPSC upitnik
(patient safety culture ; COVID-19 pandemic ; HSOPSC questionnaire)

Sažetak
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definira sigurnost pacijenata kao „prevenciju, otklanjanje i unapređenje zaštite od neželjenih događaja tijekom procesa zdravstvene skrbi“. Sigurnost bolesnika važno je javnozdravstveno pitanje i najpouzdaniji indikator kvalitete zdravstvenog sustava. Podaci iz literature ukazuju na smanjenje razina bolesnikove sigurnosti u vrijeme COVID-19 pandemije. Opći cilj je istražiti i usporediti razine kulture bolesnikove sigurnosti u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević za vrijeme COVID-19 pandemije. Specifični ciljevi: Istražiti i usporediti razine kulture bolesnikove sigurnosti na odjelima Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, ispitati koliko je prijavljenih neželjenih događaja u posljednjih 12 mjeseci i utvrditi razinu bolesnikove sigurnosti. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 228 ispitanika, od toga 185 medicinskih sestara/tehničara i 43 doktora medicine – stopa odgovora 61, 13%. Upitnik korišten u ovom radu jest Upitnik o kulturi bolesnikove sigurnosti u bolnici, a njime se ispituju stavovi zdravstvenih djelatnika o bolesnikovoj sigurnosti, pogreškama u liječenju te o izvještavanju o neželjenim događajima u bolnici. Distribucije kvantitativnih podataka analizirane na normalnost Smirnov-Kolmogorovljevim testom pokazale su da distribucija nije normalna. Stoga su u analizi korišteni neparametrijski analitički postupci. Distribucije su opisane konvencionalnim mjerama deskriptivne statistike (medijan (M) minimalna (min) i maksimalna vrijednost (max) te interkvartilni raspon (IQR). Analizirane su Kruskall-Wallisovim testom. Distribucije kvalitativnih podataka analizirane Fisherovim egzaktnim testom. Rezultati su interpretirani na 5%-tnoj razini značajnosti. Najveći broj doktora medicine su radili na više različitih odjela/ ni jedan posebno u razdoblju 1-5 godina, a medicinske sestre na Zavodu za infektivne bolesti djece ukupnog staža od 21 godinu i više. Većina medicinskih sestara i doktora medicine radi 40-59 sati tjedno. Na razini Klinike, većina dimenzija imale su visoku razinu, osim dimenzije Popunjenost osobljem, Najviše izmjerena snaga je u dimenzijama Timski rad unutar odjela i Očekivanja rukovoditelja i aktivnosti koje promiču bolesnikovu sigurnost. Nađene su statistički značajne razlike između odjela za devet dimenzija, dok dvije, Organizacijsko učenje – kontinuirano poboljšanje i Primopredaja službe i premještaji bolesnika unutar bolnice, nisu se razlikovale između pojedinih odjela. Visoka je razina sigurnosti bolesnika u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević. Osim kontinuiranog truda da se visoka razina i dalje uloži, važno je zapošljavanje zdravstvenih djelatnika kako bi se poboljšala popunjenost osobljem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA