Naslov
Politička dimenzija posjeta izaslanstva Matice iseljenika Hrvatske iseljeničkim zajednicama u Australiji 1971. godine
(The Political Dimension of the Croatian Heritage Foundation’s Delegation to Croatian Expatriate Communities in Australia in 1971)

Autori
Tepeš, Ivan

Izvornik
Časopis za suvremenu povijest (0590-9597) 54 (2022), 2; 333-365

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
iseljeništvo ; Matica iseljenika Hrvatske ; Australija ; Jugoslavija ; politička emigracija ; proces diferencijacije
(expatriates ; Croatian Heritage Foundation ; Australia ; Yugoslavia ; political emigration ; differentiation process)

Sažetak
U radu se analizira politička pozadina odlaska izaslanstva Hrvatske matice iseljenika u Australiju tijekom ljeta 1971., odnosno politički razlozi i svrha njegova boravka. Smatrajući svoj utjecaj u iseljeništvu velikim u Matici su odlučili iskoristiti povoljan trenutak političkih raslojavanja u iseljeništvu kako bi se neutralizirao utjecaj političke emigracije u iseljeništvu, istodobno nastojeći pridobiti većinu iseljenika za čvršću vezu s domovinom i prihvaćanja njenog socijalističkog društveno- političkog sustava. Političko raslojavanje u iseljeništvu, tzv. proces diferencijacije, bio je posljedica političkih razlika među samim iseljenicima, zatim dolaska novih iseljenika te pozitivan odraz političkih kretanja iz Hrvatske tijekom Hrvatskog proljeća, a odvijanje tog procesa uočeno je posebno u Australiji, koja je ujedno smatrana i najreakcionarnijom iseljeničkom zemljom s velikim utjecajem hrvatske političke emigracije. Putovanje izaslanstva MIH planirano je u suglasju s političkim čimbenicima iz SR Hrvatske . Politički putokaz bile su postavke Desete sjednice CK SKH i ozračje Hrvatskog proljeća, što je uključivalo osnaživanje hrvatskog identiteta među iseljenicima nauštrb jugoslavenskog. Suradnik Matice u domovini bio je Nogometni savez Hrvatske, a među iseljenicima suradnici su prepoznati u upravama nogometnih klubova „Croatia“, Hrvatskim društvima koja su se odvajala od hrvatskih domova u vlasništvu političke emigracije, Odborima lige za borbu protiv raka, organizaciji „Hrvatska mladež“, dijelu svećenstva i dijelu jugoslavenski orijentiranih hrvatskih iseljenika koji su bili spremni na suradnju s ostatkom hrvatskog iseljeništva. Jugoslavenska diplomatsko-konzularna predstavništva smatrana su čimbenicima koji bi trebali biti najveći nositelji procesa diferencijacije, ali su smatrana problematičnima zbog slabe zastupljenosti Hrvata u njima, negiranja postojanja procesa diferencijacije, suprotstavljanja okupljanju iseljenika na nacionalnoj osnovi i širenju teza u australskoj javnosti o hrvatskoj emigraciji kao jedinoj ekstremnoj. Glavni otpor procesu stvarala je hrvatska politička emigracija koja je cijelo vrijeme od svog doseljavanja imala saveznike u australskoj konzervativnoj vladi. Iseljenici neopterećeni politikom izaslanstvo su primili dobro, dok je politička emigracija na njega gledala negativno iščitavajući u njegovu posjetu isključivo političku pozadinu, dovodeći u sumnju javno deklariran razlog posjete isključivo zbog širenja društvenih i kulturnih veza. Promjenom političkih okolnosti nakon gušenja Hrvatskog proljeća u Karađorđevu proces diferencijacije je zastao, a članovi izaslanstva su se zbog svog djelovanja po Australiji našli pod udarom kritika, no bez krajnjih političkih posljedica za njih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA