Pregled bibliografske jedinice broj: 1206328
Unos folne kiseline u trudnoći - koliko znaju rodilje u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji
Unos folne kiseline u trudnoći - koliko znaju rodilje u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji, 2021., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1206328 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Unos folne kiseline u trudnoći - koliko znaju
rodilje u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji
(Folic acid intake in pregnancy how much laboring
mothers in Bjelovarsko-bilogorska county know)
Autori
Valentić Natalija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
01.09
Godina
2021
Stranica
44
Mentor
Ksenija Vitale
Ključne riječi
folna kiselina, neuralna cijev, rodilje edukacija
(folic acid, neural tube, laboring mothers, education)
Sažetak
Uvod: Folna kiselina ili vitamin B9 je sintetski proizvod u obliku dodataka prehrani, dio je skupine vitamina B-kompleksa koja ima ulogu u sintezi nukleinskih kiselina i njihovoj diobi, te zbog toga brzorastuća tkiva kao fetus imaju veliku potrebu za folnom kiselinom. Folna kiselina je vrlo važna za pravilan razvoj neuralne cijevi, fetalne strukture iz koje se kod fetusa razvijaju mozak, kralježnica i kralježnična moždina sa živcima, te ju je zbog toga potrebno uzimati u preporučenoj dozi četiri tjedna prije začeća i do dvanaestog tjedna trudnoće. Nedostatak folne kiseline u fetalnom razvoju najčešće dovodi do defektaneuralne cijevi. Cilj: Cilj ovog rada bio je istražiti kakva znanja i vjerovanja o folnoj kiselini imaju trudnice i rodilje u Bjelovarsko- bilogorskoj županiji, te koliko uzimaju folnu kiselinu prije začeća i tijekom trudnoće. Rezultati: Uzorak je sačinjavalo 209 ispitanica. Iako je njih 69, 9% odgovorilo da zna što je folna kiselina, njih 88% da vjeruje da je korisna, te ih 71, 4% tvrdi da bi je trebalo uzimati i prije začeća i u trudnoći, folnu kiselinu je prije začeća, a vezano za začeće i trudnoću uzimalo tek 22, 5% ispitanica, a njih polovica se izjasnilo da je uzimalo folnu kiselinu kontinuirano tijekom trudnoće bar jednom tjedno. Rezultati su pokazali da žene s višim obrazovnim statusom statistički značajno više znaju o folnoj kiselini i više su uzimale folnu kiselinu prije začeća i u trudnoći nego one s nižim obrazovnim statusom. Statistički je značajno da planirana trudnoća ima pozitivan učinak na uzimanje folne kiseline, dok status pušača ima negativan učinak na uzimanje folne kiseline.Najviše onih koje nisu uzimale folnu kiselinu imaju status pušača. Dob se nije pokazala statistički značajnom za uzimanje folne kiseline i znanje o njoj. Povezanost prirođenih oštećenja kod djeteta i uzimanja folne kiseline prije začeća i u trudnoći nije bilo moguće utvrditi s obzirom na to da niti jedna ispitanica nije osobno iz prethodne ili ranije trudnoće rodila dijete s kongenitalnom malformacijom. Zaključak: S obzirom da se još u Hrvatskoj ne razmišlja o obogaćivanju hrane folnom kiselinom ili bar žitarica, jedna od opcija je pojačana i temeljitija edukacijakoja će obuhvatiti sve žene fertilne dobi i trudnice na početku trudnoće kako bi se podigla svijest o važnosti pravovremenog uzimanja folne kiseline.
Izvorni jezik
Hrvatski