Naslov
Odnos subjektivne kvalitete života i samoprocijenjenog zdravlja
(The relationship between subjective quality of life and self-assessed health)

Autori
Vuletić, Gorka

Izvornik
Journal of Applied Health Sciences/Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti (1849-8361) 8 (2022), 2; 226-234

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
kvaliteta života, zdravlje
(quality of life, health)

Sažetak
Uvod: Danas je prepoznata važnost zdravlja za ukupnu kvalitetu života, kako pojedinca tako i skupine. Može se reći da je utjecaj oštećenog zdravlja i bolesti na kvalitetu života multidimenzionalan. Bolest ne samo da utječe u smislu fizičkih simptoma i time limitira funkcioniranje nego su tu prisutni i indirektni efekti kao što su promjene u radnoj sposobnosti, potencijalna izolacija, povećanje ovisnosti o drugima te negativna emocionalna stanja kao reakcije na bolest. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost subjektivne kvalitete života i samoprocijenjenog zdravlja te istražiti sociodemografske i zdravstvene prediktore subjektivne kvalitete života. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 357 odraslih sudionika, od toga 26, 1 % muškarca i 73, 9 % žena. Raspon dobi kretao se od 18 do 77 godina (M = 33, 5, SD = 13, 94). Indeks osobne kvalitete života (engl. Personal Wellbeing Index – PWI) primijenjen je za mjerenje subjektivne kvalitete života, a za multidimenzionalnu samoprocjenu zdravlja primijenjen je Upitnik zdravstvenog statusa SF-36. Rezultati: Srednja vrijednost ukupne subjektivne kvalitete života iznosi 71, 17 %SM i nalazi se u okviru teorijski očekivanoga normativnog raspona. Viša dob povezana je s nižom kvalitetom života. Međutim, treba naglasiti da je riječ o vrlo niskoj korelaciji. Samoprocijenjeni materijalni status u pozitivnoj je korelaciji s kvalitetom života i sve su dimenzije SF-36 upitnika osim dimenzije fizičko funkcioniranje značajno povezane sa subjektivnom kvalitetom života. Po pitanju prediktora kvalitete života najznačajnijom se pokazala dimenzija mentalno zdravlje, potom percepcija općeg zdravlja i bolovi. Zaključak: Ovo istraživanje pridonosi razumijevanju čimbenika koji pridonose kvaliteti života u općoj populaciji. Rezultati ukazuju na važnost psiholoških i zdravstvenih čimbenika (posebice mentalnog zdravlja) na ukupnu kvalitetu života pojedinca te posljedično i na važnost održavanja i unaprjeđenja mentalnog zdravlja i psiholoških čimbenika u svrhu poboljšavanja opće kvalitete života pojedinaca te u konačnici stvaranja sretnijeg i funkcionalnijeg društva u cjelini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija

POVEZANOST RADA