Naslov
Načelo hospitaliteta kao preduvjet kozmopolitske Europe
(The Principle of Hospitality as a precondition of cosmopolitan Europe)

Autori
Pavić, Lana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Europski projekt - smisao, dometi, perspektive

Urednik/ci
Lalović, Dragutin ; Badovinac, Tomislav

Izdavač
Društvo Povijest izvan mitova

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
125-152

ISBN
978-953-57555-3-1

Ključne riječi
Europa, kozmopolitizam, hospitalitet, stranci, moderna, Kant
(Europe, cosmopolitanism, hospitality, strangers, modernism, Kant)

Sažetak
Razmišljanje o europskom projektu 2016. godine, njegovom smislu, dometima, stranputicama i perspektivama, nemoguće je bez razmišljanja o aktualnoj krizi Europske Unije, potaknutoj gospodarskim problemima posebno rubnih članica, ali i velikoj migrantskoj krizi posljednjih godina. Priljev mnoštva stranaca koji uz brojne ljudske žrtve, regularno ili neregularno, u EU dolaze kao izbjeglice ili ekonomski migranti s Bliskog Istoka ili Sjeverne Afrike, razjedinjava krhko europsko političko zajedništvo, ali i potkopava samu ideju Europe kao beskompromisnog prostora mira, ljudskih prava te zaštite najugroženijih. Bez obzira na njen prvotni ekonomski karakter, u srži ideje Europske Unije, odnosno svih zajednica koje su joj prethodile (EZUČ, EEZ, EZ) bila je ideja prevladavanja stranosti među europskim nacionalnim državama, a s tim i zalog da se ratovi na europskom tlu, koji su u prošlom stoljeću prerasli u dva svjetska rata, više nikada neće ponoviti. Međutim, ideja mira i odgovornosti za druge s kojima ne dijelimo isti politički, kulturni ili jezični prostor, za Europu druge polovice dvadesetog stoljeća nije bila nova. Upravo suprotno, ona je bila utkana u same temelje europske civilizacije te se tijekom europske povijesti periodično pojavljivala kao stvarno ili, češće, tek željeno političko ozbiljenje. Štoviše, ideja kozmopolitizma prema kojoj svi ljudi na svijetu imaju moralnu dužnost jedni prema drugima, bez obzira dijele li isti životni prostor ili su jedni od drugih teritorijalno, kulturno ili etnički udaljeni, seže u predeuropsku misao. Pa ipak, antička filozofija dat će joj iznimnu važnost te će upravo ova intelektualna ostavština i danas biti polazišna točka u proučavanju kozmopolitizma, kao i od kozmopolitizma neodvojivog pojma hospitaliteta. U moderni, uslijed prvih europskih prekomorskih osvajanja i nastanka prvih država, ti će ključni pojmovi i načela zadobiti nova značenja, ali i nove protivnike. Vrijeme stvaranja nacionalnih država koje će zamijeniti europska carstva, označit će sumrak ideje kozmopolitizma, koja će se u filozofiji i političkoj teoriji na velika vrata javiti tek u posljednjim desetljećima prošlog stoljeća. Od tada ponovo postoji stalni interes za teme koje se tiču odnosa među pojedincima i političkim zajednicama globaliziranog svijeta čija ekonomska i tehnološka logika sve više poništava važnost granica te kulturnih i nacionalnih posebnosti. Isticanje doprinosa svih važnih autora koji su se bavili temom hospitaliteta, a s tim i kozmopolitizma, prelazi granice i ambicije ovoga rada, stoga će u njemu biti istaknuti najvažniji trenuci u razvoju naznačenih pojmova, kao i sažeti prikaz suvremene teorijske debate o hospitalitetu koja je sadržana u razlici između dekonstrukcijskog i hermeneutičkog pristupa problemu. U njoj do sada nisu aktivno sudjelovali hrvatski politički teoretičari, stoga će rad u svom zaključnom dijelu dati i kratki osvrt na posljedice koje ovakvo teorijsko zanemarivanje ima na konkretne javne politike i prakse kozmopolitizma i hospitaliteta u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Politologija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Filozofija

POVEZANOST RADA