Pregled bibliografske jedinice broj: 1203563
Barokna obnova i oprema franjevačke crkve sv. Antuna Padovanskog u Našicama
Barokna obnova i oprema franjevačke crkve sv. Antuna Padovanskog u Našicama, 2018., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb
CROSBI ID: 1203563 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Barokna obnova i oprema franjevačke crkve sv. Antuna
Padovanskog u Našicama
(Baroque restoration and equipment of the
Franciscan church and monastery of St. Anthony of
Padua in Našice)
Autori
Tomac, Sara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti
Mjesto
Zagreb
Datum
25.09
Godina
2018
Stranica
86
Mentor
Botica, Dubravka ; Šourek, Danko
Ključne riječi
barokna oprema, barokna sakralna arhitektura, franjevci, Našice, obitelj Pejaĉević
(baroque equipment, baroque sacral architectur, Franciscans, Našice, Pejačević Family)
Sažetak
U razdoblju nakon oslobođenja Slavonije od osmanske okupacije sakralna arhitektura doţivljava procvat te se grade nove crkve, a starije srednjovjekovne se obnavljaju. Našiĉka crkva i samostan sv. Antuna Padovanskog predstavljaju jednu od najznačajnijih pregradnji franjevaĉke slavonske arhitekture u baroknom razdoblju. IzgraĊeni krajem XIII. stoljeća, mjesto su tradicije i kontinuiteta lokalnog duhovnog ţivota. Crkva je izvorno bila jednobrodna, s dugaĉkim korom i poligonalno zakljuĉenim svetištem te izvana ojačana kontraforima, a na nju se naslanjalo istočno i južno samostansko krilo. U gotiĉkim oblicima crkva i samostan doĉekali su razdoblje osmanske okupacije tijekom koje su za našiĉke vjernike skrbili bosanski franjevci. Nakon povlaĉenja Osmanlija, poĉetkom XVIII. stoljeća sklop se obnavlja u baroknim oblicima tijekom nekoliko faza. Prve veće intervencije bile su podizanje zapadnog samostanskog krila, zvonika te kapele Bl. Djevice Marije. Sredinom stoljeća, nakon što je grad zadesio potres, iznova se grade istočno i južno samostansko krilo, a najdinamičnije razdoblje obnove bila je druga polovica stoljeća, kada se podiţu kapela sv. Kriţa te novo proĉelje crkve. Tada se crkva oprema i znaĉajnim primjerima barokne altaristike, slikarstva i namještaja, među kojima se istiĉu oratorij te oltar sv. Kriţa. U ureĊenju crkve ulogu je svojim donacijama imala i plemićka obitelj Pejaĉević. Crkva i samostan se tijekom sljedećih stoljeća u nekoliko navrata obnavljaju, a značajnije promjene donosi recentna restauracija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb