Naslov
Citogenetički učinci atovakvona i progvanil hidroklorida na ljudskim limfocitima in vitro
(Cytogenetic effects of atovaquone and proguanil hydrochloride on human lymphocytes in vitro)

Autori
Dinter, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.06

Godina
2020

Stranica
86

Mentor
Domijan, Ana-Marija ; Garaj Vrhovac, Vera

Ključne riječi
atovakvon, progvanil hidroklorid, ciklogvanil, citogenotoksičnost, oksidativni stres, ljudski limfociti periferne krvi
(atovaquone, proguanil hydrochloride, cycloguanil, cytogenotoxicity, oxidative stress, human peripheral blood lymphocytes)

Sažetak
Malarija je oduvijek bila glavni uzrok smrti u tropskim krajevima, a antimalarijski lijekovi odigrali su ključnu ulogu u kontroli njezina širenja primjenom u liječenju pacijenata zaraženih plazmodijskim parazitima i prilikom kontrole njihovog prijenosa. S druge strane, antimalarijski lijekovi mogu imati i nepoželjne učinke i nuspojave koje ponekad mogu biti ozbiljne. Atovakvon (ATO) i provanil hidroklorid (PROG) fiksna je kombinacija lijekova koja se koristi za prevenciju i liječenje malarije uzrokovane Plasmodium falciparum. Kako su sigurni i učinkoviti antimalarijski lijekovi potrebni u liječenju i profilaksi malarije, ovo istraživanje je provedeno kako bi se istražio njihov mogući citogenotoksični učinak te mehanizam odgovoran za njihovo djelovanje na ne-ciljnim ljudskim stanicama, limfocitima iz periferne krvi. Dvije različite koncentracije ATO i PROG, bilo zasebno ili u kombinaciji, korištene su sa i bez S9 frakcije. Korištene koncentracije bile su one koje su pronađene u ljudskoj plazmi kada su ATO i PROG primijenjeni u profilaksi (2950/130 ng/mL) i u liječenju malarije (11800/520 ng/mL). Mogući učinci na staničnoj razini i na molekulu DNK procijenjeni su testovima stanične vijabilnosti i alkalnim komet testom, dok je mogući mehanizam djelovanja procijenjen formamidopirimidin-DNA glikozilazom (fpg)-modificiranim komet testom, uz mjerenje razine malondialdehida i glutationa kao biomarkera oksidacijskog stresa. Prema dobivenim rezultatima pojedinačni tretman ATO nije pokazao citogenotoksični učinak, dok je pojedinačni tretman PROG pokazao statistički značajan citogenotoksični potencijal. Kombinacija ATO/PROG također je pokazala statistički značajan citogenotoksični potencijal prema ljudskim limfocitima bez utjecaja na parametre oksidacijskog stresa, što pokazuje da oksidacijski stres nije uključen u njihov mehanizam djelovanja. S obzirom da je najveći dio štetnih učinaka bio induciran dodatkom S9 frakcije, pretpostavlja se da je glavni metabolit PROG, ciklogvanil, imao najveći utjecaj na citogenotoksičnost. U konačnici, dobiveni rezultati pokazuju da je kombinacija ATO/PROG relativno sigurna sa stanovišta citogenotoksičnosti, naročito ako se koristi za profilaksu. Ipak, potrebna su daljnja citogenetička istraživanja i redovito praćenje pacijenata kako bi se smanjio rizik od nuspojava, osobito među čestim putnicima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Farmacija

POVEZANOST RADA