Pregled bibliografske jedinice broj: 1203117
Humana mikrobiota i zdravlje
Humana mikrobiota i zdravlje // Knjiga sažetaka Simpozija studenata bioloških usmjerenja (SiSB 2022) / Hus, Petra ; Milišić Bogunović, Ema ; Cahunek, Iva ; Španić, Filip ; Tomić, Dominik (ur.).
Zagreb: ISPIS d.o.o., 2022. str. 38-39 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1203117 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Humana mikrobiota i zdravlje
(Human microbiota and health)
Autori
Kos, Blaženka ; Šušković, Jagoda ; Novak, Jasna ; Leboš Pavunc, Andreja ; Banić, Martina ; Butorac, Katarina ; Čuljak, Nina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka Simpozija studenata bioloških usmjerenja (SiSB 2022)
/ Hus, Petra ; Milišić Bogunović, Ema ; Cahunek, Iva ; Španić, Filip ; Tomić, Dominik - Zagreb : ISPIS d.o.o., 2022, 38-39
Skup
7. Simpozij studenata bioloških usmjerenja (SiSB 2022)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.05.2022. - 22.05.2022
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
humana mikrobiota ; probiotici ; prebiotici ; sinbiotici
(human microbiota ; probiotics ; prebiotics ; synbiotics)
Sažetak
Mikrobna biomasa, nazvana humana mikrobiota, koja kolonizira površinu kože i sluznice ljudskoga tijela, ima temeljnu ulogu u ljudskom zdravlju i bolesti. Najviše je proučavana crijevna mikrobiota te je prepoznata kao jedan od glavnih ciljeva u terapiji različitih bolesti, uključujući metaboličke poremećaje, neurološke, autoimune i upalne bolesti crijeva. Analiza sastava crijevne mikrobiote temelji se na analizi mikrobioma – svih gena mikroorganizama prisutnih u crijevima. Već je prepoznata važnost filogenetičke raznolikosti crijevne mikrobiote na svim taksonomskim razinama, ali je važna i distribucija bakterijskih odjeljaka (phyla). Crijevna mikrobiota također se smatra epigenetičkim regulatorom fiziologije i imunosti domaćina kroz proizvodnju metabolita s pozitivnim utjecajem na zdravlje, kao što su kratkolančane masne kiseline (octena, propionska i maslačna kiselina). Ti se mikrobni metaboliti uglavnom proizvode od neprobavljivih polisaharida iz dijetalnih vlakana unesenih prehranom. Naime, prehrana ima najvažniji utjecaj na sastav, raznolikost i obilje crijevne mikrobiote, dok genetika i okolišni čimbenici imaju manji utjecaj. Terapija mikrobioma uključuje transplantaciju fekalne mikrobiote, kao i primjenu probiotika, prebiotika i njihove kombinacije – sinbiotika. Lijekovi za mikrobiotu vrlo će se vjerojatno razvijati kroz personalizirani terapijski pristup – kombinirajući lijekove i prehrambene smjernice, uz preporuku o zdravom načinu života.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2019-04-2237 - Potencijalne terapijske biomolekule druge generacije probiotika (PRO-BIO 2.0) (Kos, Blaženka, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Profili:
Jasna Novak
(autor)
Blaženka Kos
(autor)
Jagoda Šušković
(autor)
Katarina Butorac
(autor)
Andreja Leboš-Pavunc
(autor)
Nina Čuljak
(autor)
Martina Banić
(autor)