Naslov
Metković u sustavu središnjih naselja Hrvatske
(Metković in the Central Places System of Croatia)

Autori
Magaš, Damir

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2022

Ključne riječi
Metković, središnja naselja, Hrvatska, donjoneretvanski kraj, subregionalno središte
(Metković, central places, Croatia, Low Neretva area, , subregional centre)

Sažetak
Razvoj Hrvatske u znatnoj mjeri povezan je s mrežom središnjih naselja, odnosno sustavom naselja koja imaju određeni gravitacijski utjecaj na okolni prostor. Metković, i kao naselje, i kao demografski najjači dio urbanizirane osovine Metković-Opuzen-Ploče, u zemljopisnoj literaturi prepoznate kao urbana aglomeracija u nastanku, pripada tipu „b“ središta Hrvatske subregionalnog značenja (10-25 tisuća stanovnika). U odnosu na svoju demografsku veličinu (15.329 stan. 2011.) i snagu centralnomjesnih funkcija, Metković u toj kategoriji, uz središta slične veličine (Đakovo, Virovitica, Požega, Čakovec, Makarska, Knin, Sinj, Rovinj, Opatija, Županja) razvija i jača ulogu središta subregionalnog prostora. Zemljopisno, riječ je o prostoru Donjoneretvanskog kraja (Donjeg Poneretavlja) određenom danas granicama županija Dubrovačko-neretvanske kojoj pripada, i Splitsko-dalmatinske te državnom granicom prema Bosni i Hercegovini. Specifičan je po izdvojenosti tzv. Neumskim koridorom od ostalog prostora Dubrovačko-neretvanske županije. Time uloga Metkovića, vodećeg središta površinski i brojem stanovnika (35.672 ili 29, 1 % stanovništva 2011.) istaknutog dijela županije, dobiva na važnosti. Štoviše, može se govoriti o njemu kao sekundarnom županijskom središtu uz vodeći Dubrovnik. Gravitacijsko odnosno nodalno-funkcionalno značenje Metkovića postupno je jačalo od 18. st., izgradnjom cesta, preuzimanjem uloge vodećeg središta od Opuzena u 19. st., prolaskom željeznice, izgradnjom luke i uvođenjem kotarske uprave 1880. To je kasnije dopunjeno jačanjem gospodarske osnove, osnivanjem muzeja, zdravstvenih ustanova (svojedobni leprozorij, kasnije nekoliko ordinacija i rodilište, veterinarska služba, ljekarna), i posebice otvaranjem srednjih škola koje su znatno pridonijele prostornom utjecaju Metkovića. Slabljenje funkcije luke, ukidanje upravnog statusa središta kotara 1956. i recentni nedostatci u pretvorbi gospodarstva, utjecali su na gravitacijski utjecaj Metkovića više nego na njegov demografski rast koji je do popisa 2011. neprekinut. Gospodarska snaga, potrebe stanovništva i razmjerno velika udaljenost od Dubrovnika, Makarske, odnosno Splita potakla je i osnivanje filijala banaka (6), agencije Fine, filijala osiguranja (8), ispostava HZZO-a i HZZMO- a, policijske postaje, odvjetničkih ureda, jačanje trgovine i sl. To upućuje na daljnji razvoj posebice s motrišta poticanja kvalitetnijeg opremanja grada centralnomjesnim funkcijama, osim u obrazovanju, posebice u zdravstvu (Dom zdravlja s više ordinacija i rodilištem, nekoliko ljekarni), upravi i drugim uslugama (trgovački centri, sportski, vjerski, razni uslužni obrti i sl.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA