Naslov
Odnos jezičnih i pragmatičkih vještina u djece s poremećajem iz spektra autizma u predškolskoj dobi
(The relationship between language and pragmatic skills in preschool children with autism spectrum disorder)

Autori
Rosandić Grgić, Monika ; Burazer, Martina ; Čačko, Sana ; Mršić, Ivona ; Šimleša, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Izazovi moderne logopedije – perspektiva i iskustva logopeda današnjice / Pavičić Dokoza, Katarina - Zagreb : Hrvatsko logopedsko društvo, 2022, 103-104

Skup
6. kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem "Izazovi moderne logopedije 2022. - Perspektiva i iskustva logopeda današnjice"

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 01.04.2022. - 03.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pragmatičke vještine ; jezične vještine ; poremećaj iz spektra autizma
(pragmatic skills ; language skills ; autism spectrum disorder)

Sažetak
Pragmatika je uporaba jezika te neverbalnih ponašanja unutar različitih socijalnih interakcija i situacija (Tannock i Schachar, 1996 ; Rapin, 1996). Iako se pragmatika smatra jezičnom domenom, u odnosu na strukturalne jezične sastavnice ona je izrazito socijalno motivirana jer zahtijeva da govornik bude svjestan i odgovorljiv na socijalni status, znanja, interese, motivaciju i druge osobine sugovornika. Neka istraživanja iznose rezultate o pozitivnoj povezanosti jezičnih postignuća i pragmatičkih vještina u djece s poremećajem iz spektra autizma (PSA) na globalnim testovima za ispitivanje pragmatike (Volden i sur., 2009 ; Whyte i Nelson 2015 ; Reindal i sur., 2021), ali i na mjerama pojedinačnih pragmatičkih vještina poput sudjelovanja u razgovoru (Hale i Teger-Flusberg, 2005) te izvještavanja i pripovijedanja (Peristeri i sur., 2017). Druga istraživanja naglašavaju kako u djece sa PSA-om pragmatičke vještine ostaju narušene (Tager- Flusberg, Paul i Lord, 2005) čak i kada su druge jezične sastavnice očuvane te da uz ista jezična postignuća ova skupina djece postiže slabije rezultate na mjerama pragmatičkog razvoja nego kontrolna skupina (Bishop, 1998). Uz to, dio istraživanja potvrđuju i negativnu povezanost između jezičnih i pragmatičnih vještina (Volden i Lord, 1991 ; Norbury, Gemmell i Paul, 2014). Osim zbog spomenutih proturječnosti istraživanja, jednoznačan zaključak o odnosu jezika i pragmatike dodatno je otežano donositi zbog različite metodologije istraživanja te širokog dobnog raspona sudionika pojedinih istraživanja. Cilj je ovoga rada ispitati odnos jezičnih i pragmatičkih vještina u djece predškolske dobi sa PSA-om. Uzorak će činiti djeca s potvrđenom dijagnozom PSA-a (N=15) predškolske dobi uredne inteligencije koja po jezičnim postignućima postižu dobni ekvivalent od 4 godine do 7 ; 06 godina. Jezične sposobnosti izrazit će se sirovim rezultatom dobivenim na Ljestvici jezičnog razumijevanja Novih Reynell razvojnih jezičnih ljestvica (NRDLS- HR ; Kuvač Kraljević, Kologranić Belić, Hržica i Kovačević, 2019), a pragmatička obilježja procijenit će se uporabom Dječje komunikacijske ljestvice (Bishop, 1998 ; prijevod na hrvatski jezik) koju će ispuniti majke. Očekuje se kako će se s porastom jezičnih vještina sve više zamjećivati neobična obilježja uporabe jezika. Dodatno, izdvojit će se specifične čestice Dječje komunikacijske ljestvice na kojima većina djece sa PSA-om postiže loš rezultat. Doprinos je ovog istraživanja u prepoznavanju specifičnog odnosa jezičnih i pragmatičnih vještina u PSA-u. Uz to, izdvojit će se obilježja pragmatike koja mogu ukazivati na odstupajući obrazac te naglasiti potreba za sustavnim poticanjem pragmatičkih vještina djece sa PSA-om.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

POVEZANOST RADA