Naslov
Primarna socijalna mreža kao zaštitni faktor u prevenciji poremećaja u ponašanju
(The primary social network as a protective factor in the prevention of behavioral disorders)

Autori
Mahmutović, Samra ; Huremović, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, stručni

Izvornik
Zbornik radova Konferencije sa međunarodnim učešćem "Izazovi i perspektive pomagačkih profesija" / Kepeš Nusreta - Bihać, 2018, 101-112

Skup
Treća međunarodna konferencija "Izazovi i perspektive pomagačkih profesija"

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 12.05.2018. - 13.05.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Primarna socijalna mreža, porodica, prevencija, poremećaji u ponašanju, osnaživanje
(Primary social network, family, prevention, behavioral disorders, empowerment)

Sažetak
U radu je prikazano istraživanje čiji je cilj bio utvrditi zaštitno djelovanje socijalne mreže maloljetnika, i na osnovu rezultata prikazati koji nosioci socijalne mreže imaju odlučujuću ulogu u prevenciji poremećaja u ponašanju. Problemi istraživanja uključuju ispitivanje o: zaštitnim i rizičnim faktorima prisutnim u socijalnom okruženju maloljetnika, vrsti porodice koja je najizloženija njihovom djelovanju, oblicima preventivnog rada sa djecom u riziku, te mogućnostima osnaživanja primarne socijalne mreže radi postizanja boljih rezultata u oblasti prevencije poremećaja u ponašanju. Uzorak se sastojao od 80 stručnih radnika zaposlenih u osnovnim i srednjim školama (42 ispitanika), ustanovama socijalne zaštite (17 ispitanika) i nevladinom sektoru (21 ispitanik). Ispitanici su angažovani na poslovima prevencije prestupničkog ponašanja, porodične i dječje zaštite, resocijalizacije i socijalne integracije maloljetnih prestupnika. Istraživanje je realizovano u vremenskom periodu od aprila do augusta 2014.godine na području opštine Tuzla. Korištene metode prikupljanja podataka su: metoda ispitivanja i metoda analize sadržaja. Metoda ispitivanja se primjenjivala u empirijskom dijelu istraživanja, gdje je kao instrument poslužio upitnik. Od opće naučnih metoda su se koristile komparativna i statistička metoda. U procesu istraživanja komparativnom metodom se utvrđivalo koliko različiti nosioci u okviru primarne socijalne mreže doprinose prevenciji poremećaja u ponašanju maloljetnika. Empirijsko istraživanje se zasnivalo na upotrebi statističke metode i metode obrade podataka, a iskazivanje rezultata se vršilo numerički pomoću rang lista i tabela. Ključni rezultati provedenog istraživanja su: (1) primarnasocijalnamrežapredstavljapoljedjelovanj a i rizičnih (81, 3%) izaštitnih faktora (80%), (2) dezorganizovane porodice 262 (33, 8%) i porodice u kojima su prisutne sociopatološke pojave (45%) su najizloženije djelovanju rizičnih faktora i iz takvih porodica najčešće potiču maloljetni prestupnici, (3) lokalnevlastinapodručjuopštineTuzlane činedovoljnouosnaživanjuprimarnesocijalnemreže (46, 2%), štorezultirapotrebomzaunapređenjemiizmjenom postojeće zakonske regulative koja se odnosi na zaštitu porodica s djecom (45%). Rezultati provedenog istraživanja iskazuju lične stavove i podatke kojima raspolažu stručni radnici u oblasti prevencije poremećaja u ponašanju, a rasporavljaju se u kontekstu prevencije faktora rizika i prepreka u pružanju zaštitne uloge porodice. Vodeći se pretpostavkom da u životu maloljetnika postoje poteškoće u odrastanju koje doprinose pojavi poremećaja u ponašanju, došlo se do zaključka da porodica kao nosioc primarne socijalne mreže može istovremeno imati zaštitnu ulogu u njihovoj prevenciji i otklanjanju, ali i svojim karakteristikama doprinjeti njihovom ispoljavanju, što ujedno uvjetuje nadležne aktere da provode aktivnosti osnaživanja porodica u riziku.

Izvorni jezik
Ostalo

POVEZANOST RADA