Pregled bibliografske jedinice broj: 1201468
Preteče i uzori Franciskanskog katastra Istre
Preteče i uzori Franciskanskog katastra Istre // Histria, 11 (2021), 53-72 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1201468 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Preteče i uzori Franciskanskog katastra Istre
(Predecessors and Role Models of the Franciscan
Cadastre of Istria)
Autori
Slukan-Altić, Mirela
Izvornik
Histria (1848-1183) 11
(2021);
53-72
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
povijest katastra, Istra, modernizacija, zemljišne i porezne reforme, povijesna kartografija
(history of cadastre, Istria, modernization, land and tax reforms, historical cartography)
Sažetak
Zemljišne evidencije na području Istre imaju vrlo dugu tradiciju, a najstarije međunjima sežu u 15. stoljeće. Iako u vrijeme mletačke uprave, osobito tijekom 18. stoljeća, nastaje sve veći broj katastika pojedinačnih posjeda javne, crkvene i privatne naravi, mletačke vlasti nikada nisu provele sustavnu zemljišnu izmjeru Istre niti su sastavile cjelovit katastar zemljišta. To će se dogoditi tek uspostavom austrijske vlasti početkom 19. stoljeća. Prva sustavna katastarska izmjera Austrijskoga Carstva, koja je započela Naredbom o uvođenju stabilnoga katastra 23. prosinca 1817., u sklopu koje je 1817. – 1820. i Istra dobila svoj prvi potpuni katastar, označava važnu prekretnicu u povijesti zemljišnih evidencija na području čitave središnje Europe. Uspješnost projekta provođenja sustavne katastarske izmjere te formiranja Franciskanskoga katastra za sve zemlje Austrijskoga Carstva temeljila se na stoljeće dugom iskustvu zemljišnih izmjera i formiranja zemljišnih evidencija koje su austrijske vlasti provodile u pojedinim zemljama pod svojom vlašću. U radu su razmatrani preteče i uzori Franciskanskoga katastra Istre s težištem na njegovu metodološkom ishodištu u milanskom Censimentu te principima izmjere i kartiranja koje je uspostavio Johann Jakob Marinoni. Analiziran je i utjecaj Terezijanskoga (1747. – 1756.), Jozefinskoga (1785. – 1790.) i Bavarskoga katastra (1808. – 1867.), koji su također imali odjeke ne samo na razvoj i formiranje Franciskanskoga katastra već i na sam sustav modernizacije države i njezina poreznoga sustava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Mirela Altić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)