Naslov
Katolički list o odcjepljenju Međimurja od Zagrebačke nadbiskupije
(Katolički List on the Secession of Međimurje from the Zagreb Archdiocese)

Autori
Tomić, Draženko

Izvornik
Hrvatski sjever : književnost, kultura, znanost (1330-9625) 16 (2021), 55; 51-80

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Međimurje, Zaladska županija, Zagrebačka nadbiskupija, Katolički list
(Međimurje, Zalad County, Zagreb Archdiocese, Katolički list)

Sažetak
U uvodnom dijelu članka nalazi se nekoliko općih napomena koje se tiču administrativne i crkvene pripadnosti Međimurja te društveno-političkih okolnosti u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, što treba pomoći da se problematika odcjepljenja Međimurja od Zagrebačke nadbiskupije sagleda u povijesnom kontekstu. Članak je podijeljen u pet cjelina u kojima se nalaze kronološki poredani prilozi objavljeni u Katoličkom listu o odcjepljenju. Prva cjelina obuhvaća razdoblje od priključenja Međimurja Zaladskoj županiji (1861) do imenovanja zagrebačkog ndb. Josipa Mihalovića (1870) kad autori u Katoličkom listu nastoje prezentirati pastoralne i demografske razloge zašto nije uputno odcijepiti Međimurje od Zagrebačke nadbiskupije. U razdoblju od imenovanja Mihalovića do sastanka s primasom Simorom (1876) Katolički list „ne može šutjeti“ i u nekoliko priloga izravno apelira na nadbiskupa. Nakon sastanka odcjepljenje proglašava riješenom stvari i boji se gubitka Međimurja čega je posljedica pismeno očitovanje svećenikâ. Narednih petnaestak godina (1876. – 1891.) u Katoličkom listu javlja se svega nekoliko priloga o odcjepljenju od kojih se jedan izravno ne tiče odcjepljenja (spor pavlina), drugi je izgleda greškom objavljen (imenovanje školskog nadzornika) a treći se moralo objaviti (očitovanje svećenikâ). Stvorio se dojam kako je nakon vjerojatne privole cara i mogućeg Mihalovićevog pristanka predmet proslijeđen u Rim. U četvrtoj cjelini članka mogu se iščitati prilozi objavljeni nakon Mihalovićeve smrti (1891) u kojima dominiraju ponovne inicijative Zaladske županije za odcjepljenje Međimurja, ali bez nekog odjeka u ugarskoj vladi, ali i u samom Katoličkom listu. Zaključno se tvrdi kako je Katolički list pretežno reagirao na glasine i na napise u drugim tiskovinama u svezi s odcjepljenjem Međimurja od Zagrebačke nadbiskupije, no vjerojatno je i takav pristup imao svoju težinu u ondašnjem okružju i omjeru snaga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
The introductory part of the article contains several general remarks regarding the administrative and ecclesiastical affiliation of Međimurje and socio-political circumstances in the second half of the 19th and early 20th centuries. The article is divided into five sections containing chronologically arranged articles published in Katolički list (Catholic Gazette) on the topic of secession. The first chapter covers the period from the annexation of Međimurje to Zalad County (1861) to the appointment of the Zagreb archbishop Josip Mihalović (1870) when the authors in Katolički list try to present pastoral and demographic reasons why it is not advisable to separate Međimurje from the Zagreb Archdiocese. In the period from the appointment of Mihalović to the meeting with the primate Simor (1876), Katolički list "cannot remain silent" and in several articles directly appealed to the archbishop. After the meeting, he declared the secession to be settled and expressed fear about the loss of Međimurje, which resulted in a written statement from the priests. For the next fifteen years (1876-1891), only a few articles on secession appeared in Katolički list, one of which was not directly related to secession (the Pauline dispute), the other seemed to have been published by mistake (appointment of a school supervisor) and the third had to be published. (declaration of priests). The impression was created that after the probable consent of the emperor and the possible consent of Mihalović, the matter was relegated to Rome. In the fourth part of the article, articles published after Mihalović's death (1891) are presented, which are dominated by repeated initiatives of Zalad County for the secession of Međimurje, but without any echo in the Hungarian government, but also in Katolički list. In conclusion, it is claimed that Katolički list mostly reacted to rumors and articles in other newspapers regarding the secession of Međimurje from the Zagreb Archdiocese, but such an approach probably carried weight in the environment and the balance of power of the period.

POVEZANOST RADA