Pregled bibliografske jedinice broj: 1200542
Prevođenje u digitalnom okruženju: utjecaj prijevodnih tehnologija na praksu i teoriju prevođenja
Prevođenje u digitalnom okruženju: utjecaj prijevodnih tehnologija na praksu i teoriju prevođenja // Jezik u digitalnom okruženju / Glušac, Maja ; Mikić Čolić, Ana (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2022. str. 11-26
CROSBI ID: 1200542 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prevođenje u digitalnom okruženju: utjecaj
prijevodnih tehnologija na praksu i teoriju
prevođenja
(Translation in a Digital Environment: The Impact of
Technology on Translation Practice and Theory)
Autori
Omazić, Marija ; Pavlović, Nataša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Jezik u digitalnom okruženju
Urednik/ci
Glušac, Maja ; Mikić Čolić, Ana
Izdavač
Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL)
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
11-26
ISBN
978-953-7494-03-2
Ključne riječi
prevođenje, strojno prevođenje, prijevodne tehnologije, prijevodni proces, teorija prevođenja, etika
(translation, machine translation, translation technologies, translation process, translation theory, ethics)
Sažetak
Ubrzan razvoj tehnologije utemeljene na strojnom učenju dovodi do velikih promjena u jezičnoj industriji, koje se mogu promatrati na nekoliko razina. Na društvenoj razini, poslovni modeli mijenjaju se u pravcu „uberizacije“ profesije, a prevoditeljima se oduzima dio moći i kontrole nad radnim okruženjem te autorstva i vlasništva nad prijevodnim i jezičnim resursima, čiji su sustvaratelji. Dostupnošću strojnih prijevoda u javnosti se stvara privid lakoće prevođenja, čime se dodatno smanjuje ekonomski i simbolički kapital prevoditelja. Na kognitivnoj razini, tehnologija više nije tek izvanjsko pomagalo ; ona u tolikoj mjeri prožima prijevodni proces da nije uvijek moguće odrediti jasnu granicu između ljudskog djelovanja i tehnologije. Također je nejasna i nestabilna granica između prevođenja u njegovu prototipnom obliku, koji je u praksi sve rjeđi, i „prevođenju sličnih aktivnosti“ (poput redakture strojnih prijevoda, transkreacije ili audiodeskripcije). Jednako je fluidna i uloga prevoditelja, koji su istodobno ili naizmjence redaktori, terminolozi, kontrolori kvalitete, autori kreativnih tekstova, evaluatori jezičnih sadržaja i dr. Mnoge etičke dvojbe koje proizlaze iz navedenih trendova uključuju potrebu trajnog preispitivanja odnosa čovjeka i tehnologije. Na metarazini, redefiniranje samoga pojma prevođenja u skladu s novom stvarnošću postaje goruća potreba teorije prevođenja. U ovome radu predstavljaju se relevantni tehnološki trendovi i njihove posljedice za praksu i teoriju prevođenja, kao i ključne etičke dileme budućeg razvoja. Naznačuju se i neke implikacije za obrazovanje prevoditelja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek,
Filozofski fakultet, Zagreb