Pregled bibliografske jedinice broj: 1200000
Sociofonetski pristup naglasnim dvostrukostima
Sociofonetski pristup naglasnim dvostrukostima // Jezik u digitalnom okruženju / Glušac, Maja ; Mikić Čolić, Ana (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2022. str. 219-243 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1200000 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sociofonetski pristup naglasnim dvostrukostima
(Sociophonetic Approach to Doublet)
Autori
Švigir, Lara ; Bašić, Iva
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Jezik u digitalnom okruženju
/ Glušac, Maja ; Mikić Čolić, Ana - Zagreb : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2022, 219-243
ISBN
978-953-7494-03-2
Skup
35. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku: Jezik u digitalnom okruženju
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 09.09.2021. - 11.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hrvatski jezik ; naglasak ; sociofonetski pristup ; naglasne dublete
(Croatian ; accent ; sociophonetic approach ; accent doublets)
Sažetak
Naglasna norma hrvatskoga standardnoga jezika česta je tema jezikoslovnih polemika i kao takva smatra se jednom od najvarijabilnijih normi hrvatskoga jezika. Problemi kodificiranja ortoepske norme primjer su napetosti između kodificiranoga varijeteta i jezične uporabe (Mićanović, 2004), koje uočavaju i prosječni govornici hrvatskoga jezika (nestručnjaci). Složenost naglasnoga sustava hrvatskoga jezika, kao i jezični te nejezični čimbenici tijekom dosadašnjega razvoja i mijena hrvatskoga jezika oblikovali su ortoepsku normu na nedosljedan način. Zbog čestih nepoštivanja ili nemogućnosti poštivanja naglasnih pravila pojavile su se dublete i triplete, supostojanje dvaju ili triju naglasnih inačica na jednoj riječi, odnosno naglasne dvostrukosti / trostrukosti. U provedenome istraživanju ispitivao se sociofonetski pristup naglasnim dvostrukostima u hrvatskome jeziku. Korpus je uključivao 66 riječi (imena država, toponimi, imenice koje završavaju na -ost, -or, -ija, -ski te ostale riječi) koje su u ukupno sedam rječnika hrvatskoga jezika i naglasnome priručniku, u statusu dubleta (132 verificirane naglasne inačice), a dodano im je 26 neverificiranih naglasnih inačica čestih u javnome govoru (ukupno: 158 naglasnih inačica). Materijal od 158 naglasnih inačica čitao je fonetičar stručnjak, a snimke su verificirala druga dva fonetičara stručnjaka. Govorni je materijal snimljen u akustičkome studiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, visoko kvalitetnom opremom. Nakon montaže zvuka, u prostoriji sa sniženom razinom buke provedeno je perceptivno istraživanje kojim su ispitane preferencije s obzirom na različitu vrstu i mjesto naglaska. Ispitanici (N=30) su bili podijeljeni u dvije skupine: prosječne govornike hrvatskoga jezika te polustručnjake (studente diplomskih studija fonetike, hrvatskoga jezika i književnosti te lingvistike). Rezultati istraživanja pokazali su da najčešća odstupanja od naglasne norme uključuju silazne naglaske na nepočetnim slogovima višesložnih riječi (dugosilazni naglasak na unutarnjem slogu kod imenica koje završavaju na - ost i -or, toponima i imena država). Radom su utvrđene najpoželjnije naglasne inačice, koje su prema stavovima ispitanika dobile najviše ocjene, od kojih neke u rječnicima i naglasnome priručniku još uvijek nisu u statusu dublete ili triplete.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
