Naslov
Eristički dijalog u govoru političara na poziciji moći (predsjednik RH Zoran Milanović vs premijer RH Andrej Plenković)
(Eristic dialogue in the Rhetoric of politicians in the position of power (President of the Republic of Croatian Zoran Milanović vs. Prime minister of the Republic of Croatia Andrej Plenković))

Autori
Varošanec-Škarić, Gordana ; Šegvić, Branka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Standardni i nestandardni idiomi - 36. međunarodni znanstveni skup HDPL (knjiga sažetaka) / Glušac, Maja ; Mikić Čolić, Ana - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022, 159-161

ISBN
978-953-314-152-7

Skup
36. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku: Standardni i nestandardni idiomi

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 09.06.2022. - 11.06.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
eristički dijalog, smicalice, retoričke figure
(heristic dialogue, fallacies, rhetorical figures)

Sažetak
I u suvremenoj teoriji govorništva prihvaća se Aristotelovo određenje da su temeljni govornički elementi etos, logos i patos nužno ujedinjeni, a da težište na kojemu počiva govor određuje vrstu govora. Tako u funkcionalnom smislu u političkom govoru težište treba počivati respektivno na vjerodostojnosti i karakteru govornika, potom na emocijama zbog uvjeravanja slušateljstva te na dokazivanju. Kad u političkom govoru u prijeporu političara na poziciji moći kao što su predsjednik RH Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković prevlada patos kao u vrsti pokudnih govora s neetičkom argumentacijom, komunikacija postaje eristička (Walton, 2006) ili sofistička, razdvojena od retoričke. Svrha analize potonjega prijepora nije poučiti o nedopuštenim smicalicama, već ukazati na društveni cilj erističkoga dijaloga u pronalaženju dubljega sukoba među sugovornicima posredno preko medijskih izjava. Analizirane su smicalice (Tindale, 2007) i argumentativne tehnike (Perelman i Olbrechts-Tyteca, 2000) na korpusu od dvadeset medijskih izjava koje tematiziraju sukob dvaju političara (po deset za svakog političara) u razdoblju od ožujka 2021. do ožujka 2022. Pokazalo se da govornik koji započinje eristički dijalog, predsjednik Milanović koristi više smicalica – (kvalifikacija, etiketiranja, skretanja na drugu temu, protupitanja), aluzija, razdvajanja (pozitivnoga od negativnoga: 'moji standardi' / za razliku od njihovih ; 'ukrajinski agent' / 'ja kao hrvatski predsjednik') ) i isticanja unutrašnjeg etosa, a odgovarač češće koristi smicalice neizravno kad citira protivnika u sukobu, a u odgovorima više koristi ironiju. U svrhu napada na vjerodostojnost suparnika, od retoričkih figura ističu se metafore, koje u prijenosu ideološke i mitološke topike imaju snažan persuazivan učinak (Charteris-Black, 2011). Predsjednik koristi one iz područja slobodnoga vremena ('ispijanje kave', 'jedenje kroasana'), špijunaže ('ukrajinski agent'), strojeva ('čađavi karburator'), životinja ('herojski zec', 'jednorozi', 'gušteri', 'goveda', 'pudlice', 'kao tele', 'nilski konj' / 'sokol' – 'nisam strvinar'), a premijer pri kvalifikaciji i etiketiranju kroz ironiju koristi metafore vezane uz komunikacije ('brbljarije', 'tirada', 'tlapnja', 'štetočinska aktivnost'), prirodne pojave ('jugo', 'južina'), antonomazije ('vidovnjak, 'vidoviti Milan'), antiteze (za sebe ističe pozitivne: 'odgovorno upravljanje', neantagoniziranje', nestvaranje neprijatelja', 'nesužavanje manevarskog prostora'). Predsjednik želi djelovati neposredno na osjećaje publike i izravnim apostrofiranjem protivnika ('Obuzdaj, skrbniče, svog jarana!'), a premijer apostrofiranje koristi kao poziv za pojašnjenje stavova protivnika ('Ako si za, reci da si za. Ako si protiv, reci da si protiv – budi frajer'). Posredno apostrofiranje preko medija ukazuje da tijekom duljega vremena neće biti moguća pomirba između sukobljenih strana, hipotetski se može očekivati prestanak izravnoga sudjelovanja jedne strane u daljnjem erističkom dijalogu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA