Pregled bibliografske jedinice broj: 1198741
Nasljedna nepodnošljivost fruktoze – pregled literature i prikaz dvoje bolesnika
Nasljedna nepodnošljivost fruktoze – pregled literature i prikaz dvoje bolesnika // Paediatria Croatica, 65 (2021), 1; 36-42 doi:10.13112/PC.2021.6 (domaća recenzija, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 1198741 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nasljedna nepodnošljivost fruktoze – pregled
literature i prikaz dvoje bolesnika
(Hereditary fructose intolerance – two case reports
and literature review)
Autori
Paponja, Kristina ; Rahelić, Valentina ; Mesarić, Nikola ; Žigman, Tamara ; Škaričić, Ana ; Bilandžija-Kuš, Iva ; Pavić, Eva ; Senečić- Čala, Irena ; Peršić, Mladen ; Vuković, Jurica ; Barić, Ivo ; Petković Ramadža, Danijela
Izvornik
Paediatria Croatica (1330-1403) 65
(2021), 1;
36-42
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
nepodnošljivost fruktoze ; bolesti jetre
(fructose intolerance ; liver disorders)
Sažetak
Nasljedna nepodnošljivost fruktoze ili fruktozemija je autosomno recesivno nasljedni poremećaj koji nastaje zbog nedostatne aktiv- nosti enzima fruktoza-1-fosfat aldolaze (aldolaze B). Bolest se klinički, u dotad naizgled zdravog dojenčeta, očituje nakon uvođenja namirnica koje sadrže fruktozu, saharozu ili sorbitol. Najčešći simptomi bolesti su povraćanje, bljedilo, drhtavica, somnolencija, a katkad i konvulzije (većinom kao posljedica hipoglikemije, odnosno neuroglikopenije). Može se razviti i akutno zatajenje jetre, a ako se dijete pravilno ne zbrine, takva kriza može završiti smrću. Pošto se fruktoza, saharoza i sorbitol isključe iz prehrane, simptomi bolesti se brzo i spontano povlače. Ako bolest ostane neprepoznata, dugoročno može uzrokovati ponavljajuće bolove u trbuhu, povraćanje, kroničnu bolest jetre, tubulopatiju, rahitis te zaostajanje u rastu i razvoju. Anamnestički podatci o pojavi simptoma nakon uvođenja voća i povrća u dohranu i/ili odbojnost prema slatkoj hrani ključni su za postavljanje sumnje na ovu bolest. Labo- ratorijski nalazi koji podupiru dijagnozu, a česti su u akutnom pogoršanju, su hipoglikemija, hipofosfatemija, hiperuricemija, meta- bolička acidoza i povišene aktivnosti aminotransferaza. Dijagnoza se potvrđuje nalazom bialelnih patogenih mutacija gena ALDOB ili mjerenjem aktivnosti enzima u tkivu jetre ili crijeva, što se danas rjeđe primjenjuje. Pravodobno postavljanje dijagnoze ključno je za dobar ishod. Ako se spriječi unos fruktoze u organizam, prognoza je izvrsna. Cilj ovog rada je predočiti klinička obilježja nasljedne nepodnošljivosti fruktoze prikazom dvoje bolesnika, jednog s akutnim, a drugog sa subakutnim kliničkim tijekom, te tako upozoriti na ovu rijetku, a lječivu nasljednu metaboličku bolest.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb,
Klinički bolnički centar Rijeka
Profili:
Ivo Barić
(autor)
Danijela Petković-Ramadža
(autor)
Irena Senečić-Čala
(autor)
Jurica Vuković
(autor)
Eva Pavić
(autor)
Tamara Žigman
(autor)
Mladen Peršić
(autor)
VALENTINA RAHELIĆ
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus