Naslov
Analiza učestalosti i ishoda plućne embolije u internističkoj jedinici intenzivnog liječenja
(Incidence and outcome of pulmonary embolism in the medical intensive care unit)

Autori
Kanižaj, Lucija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.07

Godina
2021

Stranica
22

Mentor
Degoricija, Vesna

Ključne riječi
plućna embolija ; jedinica intenzivnog liječenja ; ishod bolesti
(pulmonary embolism ; intensive care unit ; outcome)

Sažetak
Plućna embolija, zajedno s dubokom venskom trombozom, predstavlja manifestaciju venskog tromboembolizma. Ishod plućne embolije ovisi o težini bolesti i strategiji liječenja. Liječenje plućne embolije potrebno je započeti što je ranije moguće, jer su morbiditet i mortalitet najveći u akutnom razdoblju. Provedeno je retrospektivno istraživanje među bolesnicima liječenima u Zavodu za intenzivnu medicinu Klinike za unutarnje bolesti Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice od 1.1.2018. do 31.12.2018. s ciljem analize učestalosti i ishoda plućne embolije u Zavodu. Istraživanje je obuhvatilo 761 pa među kojima je u 88 bolesnika dokazana akutna plućna embolija. Većina bolesnika (n=79) s plućnom embolijom primljena je iz OHBP-a te se dominantno radilo o osobama ženskog spola (64, 8%). Medijan dobi bolesnika iznosio je 74 godine s rasponom od 30 do 91 godina. Zabilježena je statistički značajna razlika (p=0, 002) medijana dobi koji je kod muškaraca iznosio 66 (30-85) godina, dok je medijan dobi žena 76 (42-91) godina. Najviše zastupljene kronične bolesti bile su arterijska hipertenzija (70, 5% bolesnika), periferna arterijska bolesti (38, 6% bolesnika), malignitet (28, 4% bolesnika) i šećerna bolest (27, 3% bolesnika). U odnosu na ukupni mortalitet od 23.4%, mortalitet od plućne embolije bio je 12, 5%. Bolesnici koji su preminuli od PE imali su značajno viši SAPS II (p<0, 001) i značajno niži GCS (p<0, 001) te su značajno češće liječeni zbog šoka, u usporedbi s onim koji su preživjeli PE (p<0, 001). Dužina liječenja je iznosila je od 1 do 14 dana, s medijanom od 5 dana. Plućna embolija ostaje važan klinički problem povezan sa visokom smrtnošću pri čemu su visoka životna dob ispitanika, komorbiditetna stanja i težina kliničke slike uvelike odgovorni za takav ishod. Rezultati istraživanja se uvelike poklapaju s rezultatima većih europskih i svjetskih studija. Od iznimne je važnosti rano prepoznavanje rizika i postavljanje dijagnoze plućne embolije kao i započinjanje liječenja jer je u prvim satima od pojave tog stanja najveća vjerojatnost nepovoljnog ishoda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA