Pregled bibliografske jedinice broj: 1196893
Znanstveno-stručni skup 140 godina klasične filologije na Sveučilištu u Zagrebu (Zagreb, 6. studenog 2014.) – izlaganje Hrvatsko-latinsko jezično prožimanje u godini otvorenja modernog hrvatskog sveučilišta
Znanstveno-stručni skup 140 godina klasične filologije na Sveučilištu u Zagrebu (Zagreb, 6. studenog 2014.) – izlaganje Hrvatsko-latinsko jezično prožimanje u godini otvorenja modernog hrvatskog sveučilišta // nanstveno-stručni skup 140 godina klasične filologije na Sveučilištu u Zagrebu
Zagreb, Hrvatska, 2014. str. 1-8 (pozvano predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1196893 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Znanstveno-stručni skup 140 godina klasične filologije na Sveučilištu u Zagrebu (Zagreb, 6. studenog 2014.) – izlaganje Hrvatsko-latinsko jezično prožimanje u godini otvorenja modernog hrvatskog sveučilišta
(Croatian-Latin interference in the year of modern Croatian university opening)
Autori
Galić Bešker, Irena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Nanstveno-stručni skup 140 godina klasične filologije na Sveučilištu u Zagrebu
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
filologija, klasični jezici, prigodnice, službeni jezik, sveučilišna knjižnica
(classic languages occasional poetry, official language,)
Sažetak
Latinski je jezik u sveučilišnom životu prisutan i desetljećima nakon što je hrvatski jezik postao službenim. Vidljivo je to u latinskim tekstovima koji se još uvijek objavljuju, u latinskim govorima koji se drže, pa čak i u djelovanju središnje knjižnice hrvatskog sveučilišta. Neki su istaknuti predstavnici hrvatskog narodnog preporoda posve negirali latinski jezik iako su odgajani i obrazovani na ponajboljim humanističkim zasadama europskog klasičnog obrazovanja. Neki su ga preporoditelji rabili u svojem znanstvenom djelovanju dok su u povijesti hrvatske književnosti ispisivali ponajbolje stihove hrvatske epike (Ivan Mažuranić). Hrvatsko-latinsko međuprožimanje vidljivo je i kod jezikoslovaca poput Adolfa Vebera Tkalčevića, koji opisuje gramatiku hrvatskog jezika pod utjecajem latinske gramatike. Na latinskom se pisalo i stvaralo i prije pojave mladogramatičarskih jezikoslovnih spoznaja, odnosno poredbene indoeuropeistike tzv. hrvatskih vukovaca (devedesete godine 20. st.), što je donijelo posve nove spoznaje u proučavanju jezika, posebice klasičnih, ali i duboko u 20. stoljeće (1957. prevedena je Smrt Smail-age Čengića na latinski).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest
