Naslov
Komparativna analiza inflacije u postcovid razdoblju za Hrvatsku i Eurozonu - može li se ocijeniti problematičnom
(Comparative analysis of inflation in the postcovid period for Croatia and the Eurozone - can it be considered problematic?)

Autori
Bogdan, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Ekonomska politika Hrvatske u 2022. - postpandemijski izazovi / Tica, Josip ; Bačić, Katarina - Zagreb : Hrvatsko društvo ekonomista ; Inženjerski biro d.o.o. Zagreb, 2021, 37-74

Skup
29. tradicionalno savjetovanje: Ekonomska politika Hrvatske u 2022. - postpandemijski izazovi

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.11.2021. - 12.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
BDP deflator, indeks potrošačkih cijena, indeks proizvođačkih cijena u industriji, konkurentnost
(GDP deflator, consumer price index, industrial producer price index, competitiveness)

Sažetak
Od recentne krize gospodarstva i Hrvatske i Eurozone imali su iskustvo jako male a ponekad i negativne inflacije u uvjetima kad su kamatne stope na tržištu novca bile jako blizu nuli. U ekonomskoj teoriji to je poznato kao situacija koja uvelike usporava oporavak jer sprečava pad realne kamatne stope. Početnu fazu recentne krize (2008. – 2010.) u Hrvatskoj karakterizira snažno smanjenje inflacije koja je i negativna između srpnja 2015. i studenog 2016. g., a potom pozitivna do početka Covid krize. U pandemiji 2020. g. razina cijena opada, ali pozitivna dinamika inflacije 2021. g. ulijeva zabrinutost. Podaci za kolovoz 2021. g. pokazuju inflaciju od 3.1% kojoj najviše pridonose cijene energije i cijene prehrane. Zaključci rada pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj u dominantnoj mjeri posljedica većih troškova, ali se ni učinak potražnje, naročito u zadnjih desetak godina, ne može posve isključiti. Članak je također obuhvatio i čimbenike koji utječu na inflaciju u našim važnim vanjskotrgovinskim partnerima (tj. članicama Eurozone) sa naglaskom na pandemijsku krizu. Polazeći od važnosti stabilnog tečaja, veća inflacija u Hrvatskoj u usporedbi sa Eurozonom, uzrokuje realnu aprecijaciju i narušava cjenovnu konkurentnost koja je dominantan dio ukupne konkurentnosti našeg gospodarstva. Ipak tijekom 2021. g. inflacija u Hrvatskoj je neznatno veća od one u Eurozoni. Osim vanjske trgovine važno je istaknuti i ulogu banaka iz Eurozone koje dominiraju u vlasništvu nad aktivom hrvatskog bankarskog sektora. Preko njih se i aktivnosti Europske središnje banke (ECB) za poticanje inflacije makar posredno prelijevaju i na gospodarska zbivanja u Hrvatskoj. Mjere ECB-a su pomogle i da Hrvatska i u trenutnoj krizi nastavi sa manjim rashodima za kamate. Najave iz ECB-a sugeriraju da će se sa rastom inflacije smanjiti monetarna ekspanzija, ali da prije 2023./2024. g. ne očekujemo rast kamatnih stopa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA