Pregled bibliografske jedinice broj: 1196581
Bioremedijacija vode onečišćene mikroplastičnim česticama PVC-a primjenom bakterijske kulture Pseudomonas alcaligenes
Bioremedijacija vode onečišćene mikroplastičnim česticama PVC-a primjenom bakterijske kulture Pseudomonas alcaligenes // 3. Međunarodni susret znanstvenika, stručnih djelatnika i studenata na temu zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj (ZORH)
Split, 2022. str. 1-1 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1196581 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bioremedijacija vode onečišćene mikroplastičnim
česticama PVC-a primjenom bakterijske kulture
Pseudomonas alcaligenes
(Bioremediation of water contaminated with PVC
microplastic particles by use of bacterial culture
Pseudomonas alcaligenes)
Autori
Puškarić, Marika ; Miloloža, Martina ; Bule, Kristina ; Prevarić, Viktorija ; Cvetnić, Matija ; Ukić, Šime ; Markić, Marinko ; Bolanča, Tomislav ; Kučić Grgić, Dajana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
3. Međunarodni susret znanstvenika, stručnih djelatnika i studenata na temu zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj (ZORH)
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 28.04.2022. - 29.04.2022
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
mikroplastika ; Pseudomonas alcaligenes ; bioremedijacija ; puni faktorski plan ; poli(vinil) klorid
(Microplastics ; Pseudomonas alcaligenes ; Bioremediation ; Full Factorial design ; Polyvinyl chloride)
Sažetak
Razgradnja pogrešno zbrinutog ili nezbrinutog polimernog otpada u okolišu dugotrajan je proces sa neželjenim i zabrinjavajućim produktima. Na taj način, uslijed klimatskih utjecaja, dolazi do slabljenja fizikalnih i kemijskih svojstava plastičnog materijala, ali i njegova propadanja što pak otvara mogućnost migracije zrakom ili vodom do živih organizama. Takve čestice, kojima se još uvijek ne zna točan rizik, a predstavljaju veliku zabrinutost, nazivamo mikroplastika (MP), koju kategoriziramo kao polimerne čestice veličine manje od 5 mm. Nedavno istraživanje VU Amesterdam i medicinskog centra u Amsterdamu po prvi puta je dokazalo prisutnost čestica MP-e u ljudskoj krvi kod čak 77% ispitivane populacije. Koncentracije i tipovi su varirali, a kao najčešće prisutan tip identificiran je upravo PVC.[1] Iz navedenih razloga interes znanstvenika za ovu problematiku postaje sve viši. Glavni fokus do sada bio je na ekotoksikološka istraživanja, ali sada i na pokušaj dizajna alternativnog sustava za bioremedijaciju glavnih sastavnica okoliša u svrhu zaštite od potencijalnih štetnih učinaka na ekosustave. Kao i kod drugih ksenobiotika, koncentracija čestica MP raste prema vrhu hranidbenog lanca što predstavlja opasnost za ljude, osobito kroz prehranu hranom iz vodenog okoliša gdje postoji visok rizik bioakumulacije. Cilj ovog rada bio je razgradnja MP pomoću bakterijske kulture u vodenom okolišu i evidentiranje potencijalnih štetnih učinaka nepoznatih metabolita koji pritom mogu nastati. Primijenjen je puni faktorski plan (eng. Full factorial design) za postavljanje pokusa s tri čimbenika na tri razine. Glavni čimbenici su pH, koncentracija MP i optička gustoća (OG). Korištena je gram-negativna aerobna bakterijska kultura Pseudomonas alcaligenes čiji se bioremedijacijski potencijal već dulje istražuje pošto su im prirodna staništa voda i tlo. Pokus se provodio u 27 tikvica od 250 mL u 100 mL radnog volumena. Svaka tikvica sadržavala je čestice MP odgovarajuće koncentracije, bakterijsku kulturu odgovarajuće OG i mineralni medij odgovarajuće pH vrijednosti. Pokus se provodio tijekom 30 dana, a uzorci za analizu izuzimani su na 0., 3., 7., 14., 21. i 30. dan. To je omogućilo praćenje koncentracija organskog i anorganskog ugljika, OG, CFU i HPLC-MS analizu. Na kraju pokusa MP i biomasa izdvojeni su iz suspenzije tehnikom membranske filtracije. Struktura MP čestica prije i nakon pokusa uspoređena je FTIR analizom, a vodena faza je korištena za analizu ekotoksičnog učinka pomoću bakterija Vibrio fischeri.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Kemijsko inženjerstvo, Interdisciplinarne tehničke znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2019-04-9661 - Primjena naprednih tehnologija obrade voda za uklanjanje mikroplastike (AdWaTMiR) (Bolanča, Tomislav, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb,
Sveučilište Sjever, Koprivnica
Profili:
Matija Cvetnić
(autor)
Kristina Bule Možar
(autor)
Viktorija Martinjak
(autor)
Šime Ukić
(autor)
Martina Miloloža
(autor)
Marinko Markić
(autor)
Dajana Kučić Grgić
(autor)
Tomislav Bolanča
(autor)