Naslov
PRIKAZ BOLESNIKA S ANKILOZANTNIM SPONDILITISOM I NEPREPOZNATIM PRIJELOMOM DENSA AKSISA
(CASE REPORT OF A PATIENT WITH ANKYLOSING SPONDYLITIS AND UNRECOGNISED FRACTURE OF DENS AXIS)

Autori
Grazio, Simeon ; Vukojević, Rudolf ; Bilić, Vide ; Skala Kavanagh, Hana ; Kovačević, Petra ; Doko, Ines ; Banić, Tihomir ; Tajsić, Gordana ; Grubišić, Frane

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Reumatizam / - , 2019, 47-48

Skup
21. godišnji kongres Hrvatskoga reumatološkog društva HLZ-a s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 17.10.2019. - 20.10.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
ankilozantni spondilitis ; prijelom dens axisa ; dijagnoza ; liječenje
(ankylosing spondylitis ; dens axis fracture ; diagnosis ; treatment)

Sažetak
Iako su u bolesnika s ankilozantnim spondilitisom (AS) jedna od glavnih značajki osifikacije u području kralježnice i sakroilijakalnih zglobova ti bolesnici nerijetko imaju smanjenu gustoću kostiju zbog čega su skloni frakturama kralježaka, a napose u vratnom dijelu, uključivo i atlantoaksijalno područje. Prikazujemo 50- godišnjeg bolesnika, koji 30 godina boluje od AS- a, od lijekova uzima NSAR i sulfasalazin tbl. Bolesnik je 16.3.2019.g. pao s drveta visine oko 2 metra, pri čemu je zadobio udarac u lijevo rame. Navodi da od tad ima i pojačanje bolova u vratu. Učinjenom radiografskom obradom (nativni radiogram), uključivo i onu vratne kralježnice isključena je fraktura te je, uz kontuziju ramena postavljena dijagnoza distenzije vratne kralježnice, a bolesnik je opskrbljen Schanzovim ovratnikom. Nedugo zatim je obavio ambulantnu fizikalnu terapiju, na što nije došlo do bitnije regresije bolova u vratu. U svibnju 2019.g. je bio na kontroli kod reumatologa u KBC Sestre milosrdnice koji indicira hospitalizaciju. Detaljnijom obradom, uključivo primjenu sofisticiranih slikovnih metoda (MR i CT) ustanovi se fraktura baze densa aksisa bez pomaka (tip II fraktura po Anderson i D’Alonzo klasifikaciji) te fraktura trupa kralješka CII. Bolesnik je upućen na pregled traumatologu gdje je na konziliju odlučeno da se nastavi s konzervativnim liječenjem, uz postavljanje Philadelphia ortoze. Frakture densa aksisa su relativno česte jer čine čak petinu svih fraktura vratne kralježnice. Prema klasifikaciji po Andersonu i D’Alonzu frakture densa aksisa se dijele u 3 tipa: tip I – fraktura vrška densa aksisa je vrlo je rijetka (oko 1% fraktura densa) i smatra stabilnom ; tip II – fraktura kroz bazu densa aksisa, najčešća je i često je nestabilna te teško zarasta ; tip III – fraktura gornjeg dijela trupa aksisa. Ovisno o stabilnosti frakture i eventualnom neurološkim simptomima u obzir dolazi konzervativno ili kirurško liječenje. Prikazom ovog bolesnika želimo ukazati na važnost detaljne dijagnostičke obrade bolova u vratu nakon traume u bolesnika s AS-om, obzirom da frakture kralježaka često ostanu neprepoznate. Takvo stanje može dovesti i do teških neuroloških deficita, zbog čega je potrebno što prije započeti s adekvatnim liječenjem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)

POVEZANOST RADA