Pregled bibliografske jedinice broj: 1194749
Povezanost roditeljskog stresa, indikatora kortizola i oksidativnog stresa u roditelja djece s kroničnim bolestima
Povezanost roditeljskog stresa, indikatora kortizola i oksidativnog stresa u roditelja djece s kroničnim bolestima // 11. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s međunarodnim sudjelovanjem "Sestrinstvo bez granica"
Opatija, Hrvatska, 2022. str. - (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1194749 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost roditeljskog stresa, indikatora
kortizola i oksidativnog stresa u roditelja djece
s kroničnim bolestima
(Associations between parental stress, cortisol
indicators and oxidative stress in parents of
children with chronic diseases)
Autori
Ljubičić, Marija ; Kolčić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
11. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s međunarodnim sudjelovanjem "Sestrinstvo bez granica"
/ - , 2022
Skup
11. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s međunarodnim sudjelovanjem: Sestrinstvo bez granica
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.06.2022. - 12.06.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
roditeljski stres, kortizol, uznapredovali produkti glikacije
(parental stress, cortisol, advanced glycation end products)
Sažetak
Uvod: Roditelji djece s kroničnim bolestima izloženi su povećanom roditeljskom stresu. Povećanje razine kortizola zbog kroničnog roditeljskog stresa može imati važnu ulogu u oksidativnim procesima i nakupljanju krajnjih produkata uznapredovale glikacije (engl advanced glycation end products, AGEs). Cilj ovog istraživanja bio je istražiti povezanost roditeljskog stresa, indikatora kortizola i AGE-a u roditelja djece s kroničnim bolestima. Metode: Ovo istraživanje obuhvatilo je roditelje djece s poremećajem iz spektra autizma (ASD ; N=29), Down sindromom (DS ; N=33), cerebralnom paralizom (CP ; N=15), dijabetes melitusom tip 1 (DMT1 ; N=38), te roditelje zdrave djece (CG ; N=33). Uz roditeljski stres i pospanost mjerili smo nakupljanje AGEs-a u koži i kortizol u slini. Kako bismo procijenili odgovor na buđenje kortizola i osovine hipotalamus–hipofiza– nadbubrežna žlijezda, roditelji su sakupili pet uzoraka sline. Višestruka linearna regresija korištena je za procjenu povezanosti između indeksa kortizola, AGE-a, roditeljskog stresa i dnevne pospanosti. Rezultati: Utvrdili smo povezanost između reakcije odgovora kortizola na buđenje i roditeljstva djeteta s ASD-om (ß=-0, 26 ; p=0, 019) i DMT1 (ß=-0, 30 ; p=0, 008). Dob roditelja bila je povezana s AGE-om (ß=0, 34 ; p<0, 001). Ukupan hormonalni odgovor kortizola bio je povezana s AGE (ß=0, 34 ; p<0, 001), dok je dnevna pospanost bila značajan prediktor ukupnog hormonalnog odgovora kortizola (ß=-0, 30 ; p<0, 001) i AGE (ß=0, 18 ; p=0, 034 ). Zaključak: Povezanost između lučenja kortizola i AGE-a, ukazuje na finu interakciju između kroničnog psihološkog stresa i oksidativnog stresa. Prevencija štetnih posljedica po zdravlje ovih roditelja trebala bi biti prioritet, kako bi se zaštitilo zdravlje i roditelja i njihove djece.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Split,
Sveučilište u Zadru