Pregled bibliografske jedinice broj: 1194069
Prostorni aspekt demografske revitalizacije: rad na daljinu kao demografska mjera
Prostorni aspekt demografske revitalizacije: rad na daljinu kao demografska mjera // Političke analize : tromjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku, 11 (2022), 4; 3-12 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1194069 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prostorni aspekt demografske revitalizacije:
rad na daljinu kao demografska mjera
(Spatial aspect of demographic revitalization:
teleworking as a demographic measure)
Autori
Jurić, Tado
Izvornik
Političke analize : tromjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku (1847-4977) 11
(2022), 4;
3-12
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
Hrvatska ; EU ; demografija ; rad na daljinu ; rad od kuće
(Croatia ; EU ; demography ; teleworking ; working from home ; home office)
Sažetak
Mjere pronatalitetne politike u većini država članica EU-a nisu dovele do demografskog poboljšanja i očekivanog učinka. Budući da su sve mogućnosti za demografsku revitalizaciju Europe ili nerealne ili politički neprihvatljive svim članicama, mjera koja se predlaže (rad na daljinu) realna opcija koja bi u kratkom roku mogla dovesti do „oživljavanja“ mnogih hrvatskih depopuliranih regija ali i poboljšanja demografske slike u EU-u. Rad na daljinu usporio bi odljev mozgova s periferije Hrvatske ali i EU-a. Ova bi mjera mogla ponovno naseliti velika napuštena područja Hrvatske. Ovim bi se pristupom nesumnjivo postigla bolja raspodjela stanovništva na razini cijele Hrvatske i EU-a. Mjera bi mogla dati novi poticaj napuštenim ili demografski ranjivim područjima i omogućiti radnicima da napuste gradove s visokim životnim troškovima. Time bi se divljanje cijena nekretnina u Zagrebu i Splitu dovelo u red. Nadalje, rad na daljinu bi smanjio potrebu mladih za životom u velikim gradskih središtima kako bi povećali šanse napretka u karijeri ; smanjio bi emisiju CO2 zbog manje potrebe kretanja te rasteretio gužve na zagrebačkim prometnicama. Ako bi EU prihvatila ovu mjeru, to bi omogućilo povratak dijela iseljenika sa Zapada dok bi u slučaju nastavka potencijalnih novih pandemija i terorističkih napada, život u provinciji mogao postati čak i nužda. U suprotnom, nastave li se parcijalni odgovori na ovaj problem (jednosmjerne migracije), nije isključena ozbiljna ugroza temelja liberalne demokracije u Europi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Demografija