Naslov
MARGINALIJE UZ NACRT ZAKONA O STEČAJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE – OPRAVDANOST IMPLEMENTIRANJA INSTITUTA PREDSTEČAJNOG POSTUPKA?
(MARGINALS WITH THE DRAFT LAW ON BANKRUPTCY OF THE FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA - JUSTIFICATION OF THE IMPLEMENTATION OF THE INSTITUTION OF INSTITUTION PROCEDURE?)

Autori
Bodul, Dejan

Izvornik
Revija za pravo i ekonomiju (1512-6706) 18 (2017), 1; 340-367

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Nacrt Zakona o stečaju Federacije Bosne i Hercegovine ; novi hrvatski Stečajni zakon ; predstečajni postupak ;
(Draft Law on Bankruptcy of the Federation of Bosnia and Herzegovina ; new Croatian Bankruptcy Law ; pre-bankruptcy proceedings ;)

Sažetak
Iz poredbeno-pravne perspektive razlikujemo dva osnovna modela provođenja postupka generalne egzekucije, tzv. formalni i neformalni model. Po jednom, koji je još uvijek zastupljeniji, ključnu ulogu ima sud (tzv. formalni model). On donosi odluku o pokretanju i otvaranju postupka, rukovodi čitavim postupkom te tijekom postupka angažira izvansudska operativna tijela (stečajnog upravitelja, povjerenika) koja obavljaju određene radnje za sud i po nalogu suda. Po drugom modelu postoje određene službe koje dobivaju (manju ili veću) samostalnost (tzv. neformalni model). Oni ne podliježu unaprijed propisanim pravilima i procedurama pružajući sudionicima veću mogućnost iznalaženja najoptimalnijeg rješenja. Ovaj neformalni model postupka generalne egzekucije uglavnom je dominantan u zemljama anglosaksonskog prava, ali se u posljednje vrijeme počeo implementirati i u zemljama zapadne i istočne Europe. U posljednjih nekoliko godina u bosansko-hercegovačkom pravnom okružju ponovno se afirmira postupak generalne egzekucije dobivajući mjesto koje mu je duže vrijeme bilo neopravdano uskraćeno. Štoviše i predstojeća reforma insolvencijskog prava, pa i implementiranje formalnog modela postupaka generalne egzekucije – predstečajnog postupka u Nacrtu Zakona o stečaju, ukazuju na tendenciju funkcionalizacije stečajno pravne zaštite. Stoga, radi usporedbe i mogućih prijedloga de lege ferenda za bosansko-hercegovačkog zakonodavca, analiza hrvatskih iskustava s modelom predstečajnog postupka je bitna jer ukazuje hoće li potencijalna implementacija i primjena novog modela insolvencijskog postupka ostvariti svoju svrhu i dati očekivane rezultate – niže troškove i kraće trajanje postupka te veće namirenje vjerovnika. Kompleksnost predmeta istraživanja i postavljeni zadaci uvjetovali su izbor metoda pa je u istraživanju prvenstveno korišten poredbeno pravni i normativno pravni metodološki pristup. Smatramo bitnim istaknuti kako prostor koji ovdje imamo, ne dopušta detaljnu raščlambu ove problematike, pa smo prinuđeni ograničiti se isključivo, po mišljenju autora, na neke aspekte nove regulative.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA