Pregled bibliografske jedinice broj: 1193415
Računalno razmišljanje budućih učitelja razredne nastave
Računalno razmišljanje budućih učitelja razredne nastave // The Role and Scope of ICT in Preschool and Primary Education and Teacher Education / Mario Dumančić, Maja Homen Pavlin (ur.).
Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019. str. 43-53 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1193415 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Računalno razmišljanje budućih učitelja razredne nastave
(Computational Thinking of Future Junior Primary School Teachers)
Autori
Tomljenović, Krešo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
The Role and Scope of ICT in Preschool and Primary Education and Teacher Education
/ Mario Dumančić, Maja Homen Pavlin - Zagreb : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 43-53
ISBN
978-953-8115-69-1
Skup
Međunarodna znanstvena i umjetnička konferencija Suvremene teme u odgoju i obrazovanju – STOO 2019
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2019. - 17.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
računalno razmišljanje ; STEM ; učitelji razredne nastave
(computational thinking ; junior elementary school teachers ; STEM)
Sažetak
Računalno razmišljanje je postalo široko prihvaćen pojam za univerzalno primjenjive koncepte, stavove i vještine svojstvene za STEM područja znanosti, kao i područje informacijskih znanosti. Smatra se neophodnim za uspješno funkcioniranje u tehnologijom-prožetom društvu 21. stoljeća. Neophodna je integracija računalnog razmišljanja u nastavni proces, pri čemu je značajna uloga učitelja. U Republici Hrvatskoj se novim kurikulumom nastave informatike „Škola za život“ računalno razmišljanje apostrofira kao jedan od četiri temeljna elementa. Naglasak ovog rada je na učiteljima primarnog obrazovanja – sadašnjim i budućim, i osnaživanju njihova računalnog razmišljanja (uz druge aspekte koje potiču STEM način razmišljanja) kroz cjelokupnu nastavu, ne ciljajući samo putem matematike ili programiranja. Ideja je osposobiti učenike i studente nesklone STEM područjima da usvoje bitne koncepte i vještine karakteristične upravo za STEM, no preduvjet je da učitelj nema problema s tim konceptima i vještinama. U radu se analizira anketa studenata prve i druge godine Učiteljskog fakulteta u Zagrebu o sklonostima STEM područjima znanosti. Od 144 studenta svega 24 % studenata na maturi je položilo višu razinu matematike (A razina), a svega 8 % anketiranih izrazilo je „izrazitu“ sklonost STEM područjima (83 % je izrazilo „osrednju“ a 9 % „nimalo“). Istodobno, hrvatski učenici na PISA testiranjima pokazuju ispodprosječne rezultate u svim kategorijama u četiri posljednja ciklusa testiranja u kojima je Republika Hrvatska sudjelovala. Kvalitetno obrazovanje postavlja pred učitelje zahtjev da suvereno primjenjuju strategije i sadržaje koje će kod učenika razviti kreativnost i motiviranost za široki spektar predmeta. Može se očekivati da će pomanjkanje interesa za STEM područje budući učitelji prenijeti na nove generacije učenika, što će rezultirati lošim uspjehom na objektivnim testiranjima. Nadalje, u radu se daje osvrt na primjere dobre prakse u razvoju računalnog razmišljanja učitelja razredne nastave i njihovih učenika. Na kraju se daju prijedlozi za integraciju koncepata računalnog razmišljanja u nastavu studenata – budućih učitelja na učiteljskim fakultetima kroz zaseban kolegij kao i postojeće kolegije
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
