Naslov
Neka obilježja počinitelja kaznenih djela s bitno smanjenom ubrojivosti kojima je izrečena kazna zatvora
(Some characteristics of perpetrators of criminal offenses with significantly reduced accountability who are sentected to prison)

Autori
Brkić, Stela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Sveučilišni odjel za forenzične znanosti

Mjesto
Split

Datum
17.09

Godina
2021

Stranica
68

Mentor
Kozarić-Kovačić, Dragica ; Peraica, Tina

Ključne riječi
obilježja počinitelja ; bitno smanjena ubrojivost ; obavezno psihijatrijsko liječenje ; kazna zatvora
(characteristics of the offenders ; dimished accountability ; mandatory psychiatric treatment ; imprisonment)

Sažetak
Cilj rada je utvrditi i opisati neka obilježja (sociodemografska, kriminološka i medicinska) počinitelja kaznenih djela s bitno smanjenom ubrojivosti kojima je izrečena kazna zatvora uz obvezno psihijatrijsko liječenje u Zatvorskoj bolnici. METODE: Podaci su prikupljeni strukturiranim upitnikom kroz retrospektivnu analizu 242 Osobnika i zdravstvena kartona zatvorenika i to u razdoblju od 1.1.2015. do 31.12.2020. godine. Strukturirani upitnik je obuhvaćao: a) sociodemografska obilježja (dob, spol, obrazovanje, bračni i roditeljski status, radni status i staž), b) kriminološka obilježja (ranija i sadašnja kažnjavanost i osuđivanost, vrste kaznenih djela, vrsta i visina kazni, odnos počinitelja prema kaznenom djelu i kazni, recidivizam, oštećenici kaznenih djela, stegovni postupci) i c) medicinska obilježja (ranija psihijatrijska ambulantna i bolnička liječenja, ranije i sadašnje psihijatrijske dijagnoze, samoozljeđivanja i pokušaji samoubojstva, psihofarmakološka terapija, upotreba alkohola i psihoaktivnih tvari te ostale bihevioralne ovisnosti). U obradi podataka korištene su metode deskriptivne statistike. REZULTATI: Prijašnja kažnjavanost i osuđivanost i ranije dugogodišnje psihijatrijsko liječenje visoko je bilo zastupljeno. Prevladavao je nasilnički kriminalitet, najčešće prema bliskim osobama. Oko 30 % ih je imalo i ranije izrečene sigurnosne mjere. 95 % je bilo muškaraca, prosječne životne dobi 43 godine, nižeg obrazovanja (38, 8 % osnovnoškolsko obrazovanje, 57 % srednjoškolsko obrazovanje, 4, 1 % više i visoko obrazovanje), 62, 8 % je bilo nezaposlenih, samaca 46, 7 % i 17, 4 % rastavljenih. Trećina zatvorenika ranije je imala pokušaj samoubojstva i četvrtina se ranije samoozljeđivala. Psihijatrijski poremećaji bili su zastupljeni u visokom postotku sami ili u komorbiditetu s drugim poremećajima i to: poremećaj ličnosti u 59, 1 %, ovisnost o alkoholu u 40, 5 %, poremećaji uzrokovani uporabom psihoaktivnih tvari u 34, 7 %, organski uvjetovani poremećaji u 24, 8 %, psihotični poremećaji u 23, 6 %, poremećaji uzrokovani stresom u 19 % te ostali psihijatrijski poremećaji u 21 %. Zbog težine psihopatologije preko 90 % njih bilo je u psihofarmakološkom tretmanu antipsihoticima, anksioliticima, hipnoticima, antidepresivima, stabilizatorima raspoloženja i antiepilepticima. ZAKLJUČAK: U sprečavanju recidivizma ove populacije bitno je reducirati negativna kriminološka obilježja kontinuiranim psihijatrijskim liječenjem nakon otpusta iz Zatvorske bolnice, uz provođenje drugih rehabilitacijskih i resocijalizacijskih postupaka. Zbog negativnih sociodemografskih pokazatelja potrebno je uključiti i odgovarajuće službe (probacijske službe, socijalne službe i druge).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA