Pregled bibliografske jedinice broj: 1193242
Antički uzori Feliksa Petančića
Antički uzori Feliksa Petančića // 32. Festival hrvatske drame Marulićevi dani
Split, Hrvatska, 2022. (ostalo, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad)
CROSBI ID: 1193242 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Antički uzori Feliksa Petančića
(Feliks Petančić's Classical Antiquity Role Models)
Autori
Cvitić, Leon
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo
Skup
32. Festival hrvatske drame Marulićevi dani
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 21.04.2022. - 23.04.2022
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Feliks Petančić, Kvint Kurcije Ruf, Merhmed II. Osvajač
(Feliks Petančić, Quintus Curtius Rufus, Mehmed the Conqueror)
Sažetak
Ustanovljeno je već da Feliks Petančić pri sastavljanju svojih izvještaja o Osmanskom Carstvu nije bio sasvim originalan, pa se tako zna da je svojevrsni strateški plan napada na Osmanlije, naslovljen Quibus itineribus Turci sint aggrediendi, gotovo do u riječ prepisao iz relativno nepoznatog djela Quos terrarum limites ulcinjskog biskupa Martina Segona. Također, u njegovoj Historia Turcica nalaze se cijeli odlomci, uglavnom počeci poglavljā, za koje je utvrđeno da ih je preuzeo iz djela Otthomanorum familia seu De Turcarum imperio historia, grčko– mletačkog humanista Niccolòa Sagundina. Toliko je Petančić u svome prepisivanju bio slobodan da je čak i posvetu preuzeo od Sagundina, pri čemu je samo promijenio adresata kojemu je djelo posvećeno. Ipak – zasigurno i zbog toga što je djelo još donedavno bilo dostupno samo u rukopisu – ništa dosad nije rečeno o antičkim uzorima u Historia Turcica. Cilj je ovoga rada pružiti pregled antičkih djela i autora za koje se može ustanoviti da je Petančić iz njih crpio jezičnu građu i stilske poticaje. Prvo će pritom biti riječi o autorima čiji se utjecaj u Historia Turcica može prepoznati tek u ponekoj preuzetoj sintagmi ili riječi. Zatim će se upozoriti na izvore iz kojih je Petančić izravno prepisivao, na pojedinim mjestima i cijele ulomke. U tom pogledu, poseban će se naglasak staviti na Historiae Alexandri Magni rimskoga povjesničara Kvinta Kurcija Rufa, što je izvor iz kojega je Petančić preuzeo najviše građe. Ova je činjenica osobito zanimljiva, budući da se radi o autoru kojem je kritika često osporavala važnost i književnu kvalitetu. Konačno, u radu će se pokušati odgovoriti na pitanje kako je Petančić do Kurcijeve povijesti uopće došao te što je mogao postići adaptacijom pojedinih ulomaka toga djela u svoju Historia Turcica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2019-04-8566 - Hrvatska rukopisna kultura: djela, pisari, zbirke (HeRKUL) (Bratičević, Irena, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Leon Cvitić
(autor)