Naslov
Kvaliteta života u prolongiranoj stresnoj situaciji (pandemija COVID-19 i potresi)
(Quality of life in a prolonged stressful situation (COVID-19 pandemic and earthquakes))

Autori
Peraica, Tina ; Kovačić Petrović, Zrnka ; Tomašić, Lea ; Kozarić-Kovačić, Dragica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
3. Hrvatski kongres o psihotraumi "Mentalno zdravlje u vrijeme i nakon COVID-19 pandemije" / - Zagreb, 2021, 10-10

Skup
3. hrvatski kongres o psihotraumi s međunarodnim sudjelovanjem: Mentalno zdravlje u vrijeme i nakon COVID-19 pandemije

Mjesto i datum
Online, 11.11.2021. - 12.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kvaliteta života ; pandemija COVID-19 ; potresi
(quality of life ; pandemic COVID-19 ; earthquakes)

Sažetak
Masivan, dugotrajan i kolektivni stres izaziva psihološke reakcije poznate kao emocionalni distres kod znatnog broja stanovništva, a ozbiljno i narušava kvalitetu života. Ove reakcije mogu biti različite od prolaznog straha ili nesanice do teške kronične psihopatologije s dominantnim simptomima depresije, anksioznosti ili posttraumatskog stresnog poremećaja. Članci u psihijatrijskim časopisima uglavnom su se fokusirali na dominantna pitanja većeg psihološkog stresa među stanovništvom ili su naglašavali potrebu reorganizacije službi za mentalno zdravlje. Novija meta-analiza je pokazala prevalenciju depresije od 15, 97% i anksioznosti od 15, 15% za vrijeme pandemije COVID-19. Dosadašnja istraživanja o utjecaju COVID-19 na kvalitetu života kod opće populacije su pokazala kako osobe u braku i izvanbračnim zajednicama, nezaposlene osobe te one s nižom razinom obrazovanja pokazuju veće zadovoljstvo kvalitetom života te manje izražene simptome PTSP-a. Također, niže zadovoljstvo kvalitetom života te izraženije simptome anksioznosti iskazuju starije osobe i žene. Uz socio- demografske čimbenike, čimbenici za koje se pokazalo da dodatno negativno utječu na kvalitetu života i emocionalno stanje osobe su trajanje karantene, strah od obolijevanja kao i strah da će osoba zaraziti bliske osobe, dosada i frustracija radi gubitka dnevnih rutina, &zičkih i socijalnih kontakata i nedostatne ili neadekvatne informacije o COVID-19. U Hrvatskoj je situacija bila uz pandemiju COVIDOM-19 dodatno stresno teža zbog zagrebačkog i petrinjskog potresa. Naša hipoteza je da je kvaliteta života značajno narušena zbog povećanog stresa za vrijeme pandemije COVIDOM-19 i potresa. Proveli smo online istraživanje o utjecaju stresnih događaja izazvanih pandemijom COVID-19 i potresom na kvalitetu života s obzirom na sociodemografska obilježja punoljetnih ispitanika. Korišteni su slijedeći upitnici: Socio-demografski upitnik, Skala za procjenu učinka događaja (engl. Impact of Event Scale) i Skala svjetske zdravstvene organizacije za procjenu kvalitete života (WHOQOL- BREF). Dobiveni podaci bi omogućili identi&cirati osobe s lošijom kvalitetom života, odnosno pojedinim područjima kvalitete života (opća kvaliteta života, opća percepcija zdravlja, &zičko i psihičko zdravlje, socijalni odnosi i okruženje) kao potencijalno rizičnima te bi stoga javno zdravstvene poruke trebale uključivati promicanje stilova života u situacijama u kojima su &zički i socijalni kontakti ograničeni kao i preventivne i terapijske akcije namijenjene općoj populaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA