Naslov
PRECIZNOST TEHNIKA DALJINSKIH ISTRAŽIVANJA U GEOMORFOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŽALA – PRIMJER OTOKA HVARA
(ACCURACY OF REMOTE SENSING TECHNIQUES IN GEOMORPHOLOGICAL INVESTIGATIONS OF BEACHES – EXAMPLE OF THE ISLAND OF HVAR)

Autori
Mićunović, Marin ; Faivre, Sanja ; Gašparović, Mateo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
6. Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a KNJIGA SAŽETAKA / Đaković, Marijana ; Korać, Petra ; Lukić, Aleksandar ; Marušić-Paloka, Eduard ; Novak, Predrag ; Pezelj, Đurđica ; Pikelj, Kristina ; Smolčić, Vernesa ; Schneider, Petra - Zagreb : Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022, 62-63

ISBN
978-953-6076-93-2

Skup
6. Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a = 6th Faculty of Science PhD Student Symposium

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.04.2022. - 24.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
žalo ; geomorfologija ; daljinska istraživanja
(beach ; geomorphology ; remote sensing)

Sažetak
Žala su dinamični obalni geomorfološki oblici. Prirodni procesi, kao i sve veći antropogeni pritisci, utječu na konstantne promjene njihovih morfoloških obilježja [1]. Osim prirodnog, žala danas imaju i važno socioekonomsko značenje u turizmu, te je potrebno brinuti o stabilnosti žala i njima održivo upravljati [2]. Monitoring žala pokazao se kao vrlo dobra metoda, koji je na otoku Hvaru započeo 2016. godine [1]. Od 2018. godine istraživanje smo nastavili uz pomoć satelitskih i ortofoto snimaka, a od 2020. godine uz pomoć bespilotne letjelice. Daljinska istraživanja se danas sve češće koriste u istraživanjima žala [3]. U ovom radu ispitat će se kvaliteta i preciznost podataka prikupljenih daljinskim istraživanjima u desetogodišnjem razdoblju (2011.-2021.) na 20 žala otoka Hvara. Mjerenja osnovnih morfoloških obilježja žala (površina i duljina) napravljena su na temelju arhivskih satelitskih (Google Earth Pro desktop) i arhivskih digitalnih ortofoto snimaka (Geoportal – Državna Geodetska Uprava). Odabrane su snimke najbolje rezolucije (prostorne i vremenske) te su uspoređene s recentnim mjerenjima napravljenim pomoću bespilotne letjelice (DJI Phantom 4 Pro) i GNSS prijamnika (Trimble). Lokacije žala snimane su bespilotnom letjelicom tijekom 2020. i 2021. godine te su obrađene fotogrametrijskim metodama. Kako bi se izračunala preciznost mjerenja korišteni su RMSE – Root Mean Square Error (korijen srednje kvadratne pogreške) i postotno odstupanje. S obzirom da su modeli izrađeni pomoću bespilotne letjelice vrlo visoke rezolucije i terenski su mjereni, oni su korišteni kao referentna vrijednost. Usporedbom mjerenja svih korištenih izvora izračunata je jaka korelacija (r2=0, 98), što pokazuje da sva mjerenja omogućuju daljnje analize. Prosječni RMSE površina žala iznosi 7, 2%, a duljina 2, 5%, dok je izračunata devijacija -2, 3% do 5, 6% za površine žala, a -1% do 2, 7% za duljine žala. Na temelju izračunatih vrijednosti vidljiv je trend smanjenja greške na recentnim podacima. Ovaj rad je pokazao da se dostupni podaci prikupljeni metodama daljinskih istraživanja mogu koristiti u geomorfološkim istraživanjima žala, uzimajući u obzir izračunatu grešku. ZAHVALE Ovo istraživanje napravljeno je uz potporu Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ-IP-2019-04- 9445).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija, Geografija

POVEZANOST RADA