Naslov
Leksičko-značenjske strukture u francuskome i hrvatskome jeziku s osobitim obzirom na prefiksaciju – kontrastivna analiza
(Lexical-semantic structures in French and Croatian with an emphasis on prefixation - a contrastive analysis)

Autori
Petrak, Marta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.04

Godina
2022

Stranica
390

Mentor
Raffaelli, Ida ; Franić, Ivana

Ključne riječi
morfologija, tvorba riječi, prefiksacija, prefiks, prijedlog, strukturalizam, kognitivna lingvistika, model morfosemantičkih obrazaca, konstrukcija, kontrastivna analiza, francuski, hrvatski
(morphology ; word-formation ; prefixation ; prefix ; preposition ; structuralism ; Cognitive linguistics ; model of morphosemantic patterns ; construction ; contrastive analysis ; French ; Croatian)

Sažetak
U temelju je ovoga rada pitanje načela leksičke izgradnje. To se pitanje istražuje na primjeru prefiksacije, a pristupa mu se supostavljanjem francuskoga i hrvatskog, dvaju jezika različitih grana indoeuropske porodice i različite morfološke složenosti. Za analizu u radu odabrani su leksemi tvoreni pomoću četiriju prefikasa, sur- i sous- (sou-) te nad- (nat-) i pod- (pot-). Pored prefigiranih tvorenica, dodatno se promatraju i prijedlozi sur, sous, nad i pod od kojih su navedena četiri prefiksa nastala. Osnovna je pretpostavka rada da razlike između navedenih dvaju jezika utječu na različitu izgradnju promatranog dijela leksika. Dodatne su pretpostavke da su promatrane leksičko-značenjske strukture produktivne u oba jezika, da su i prefiksi i prijedlozi polisemne jedinice te da dio prefiksalnih značenja, ali i prefigiranih leksema stoji u odnosu značenjske suprotnosti. Građa za analizu prikupljena je iz dvaju usporedivih velikih mrežnih korpusa, frWaCa za francuski i hrWaCa za hrvatski. Korpusnom pretragom koja je ručno pročišćena dobivena su 1142 leksema, od čega 752 imenice, 264 glagola i 126 pridjeva. Riječ je o leksemima tvorenima pripajanjem jednoga od četiriju navedenih prefikasa na bazu koja pripada istoj leksičkoj kategoriji kao i tvorenica budući da se promatra samo čista prefiksacija. Kao teorijsko-metodološki okvir za analizu je građe odabran model morfosemantičkih obrazaca koji počiva na temeljnim strukturalističkim postavkama, ali uključuje i neke osnovne elemente kogntitivne lingvistike, u prvome redu onu o kontinuumu leksika i gramatike. U okviru modela MS obrazaca svaka se motivirana riječ promatra kao konstrukcija, čime se omogućuje ujednačen pristup dvama promatranim jezičnim elementima u ovome radu – prefiksima i prijedlozima – budući da se i prijedlozi promatraju kao dio konstrukcija koje tvore. Analizom su potvrđene sve pretpostavke. Točnije, promatrani su prefiksi produktivni i tvore najveći broj imenica u oba jezika. Prefiksi i prijedlozi grade raslojenu polisemnu strukturu koja se ogranizira oko prototipnoga prostornog značenja koja služe kao polazište za brojna značenjska proširenja, ponajprije na temelju metafore, ali i pojmovne bliskosti. Velik dio tvorenica stoji u odnosu hiponimije prema vlastitoj osnovi, a uz to i između dijela prefiksalnih i prijedložnih značenja kao i parova prefigiranih tvorenica postoji odnos značenjske suprotnosti. Najveće su promjene kao rezultat prefiksacije primijećene kod glagola. Kod dijela glagola dolazi do metaforizacije cijele tvorenice, što se puno rjeđe primjećuje kod imenica i pridjeva. Prefiksacija kod brojnih glagola dovodi do promjena u značenjsko-sintaktičkim obilježjima tvoreći velik broj glagola slabe tranzitivnosti koji najčešće nemaju obilježje zahvaćenosti objekta, iako neki nemaju ni obilježje agentivnosti. Ukupno gledajući, analiza je pokazala da se pomoću promatranih prefikasa tvore brojni leksemi kojima se ne obogaćuje samo leksik francuskoga i hrvatskog jezika, već i grade složeni unutarleksički odnosi (polisemija), a posredno i oni međuleksički (hiponimija i antonimija). Prefiksacija ima složenije učinke na hrvatski jezik, što je u skladu s početnom glavnom pretpostavkom. Ovim se radom daje prinos istraživanju prefiksacije općenito, posebno imenske i pridjevske koja je u literaturi slabije zastupljena, ali i omogućuje nov uvid u načela izgradnje leksičko-značenjskih struktura.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA