Naslov
Rana bolnička rehabilitacija COVID-19 bolesnika - iskustva iz KB Dubrava
(Early hospital rehabilitation of COVID-19 patients - experiences from UH Dubrava)

Autori
Bobek, Dubravka ; Aksentijević, Jan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
9. Hrvatski kongres fizikalne i rehabilitacijske medicine s međunarodnim sudjelovanjem - knjiga sažetaka / Fizikalna i rehabilitacijska medicina 36, (1-2) / Vlak, Tonko - Zagreb : Hrvatsko društvo za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu (HDFRM), 2022, 95-96

Skup
9. hrvatski kongres fizikalne i rehabilitacijske medicine

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 07.04.2022. - 10.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
SARS-CoV-2 ; COVID-19 ; rana rehabilitacija ; rekondicioniranje
(SARS-CoV-2 ; COVID-19 ; early rehabilitation ; reconditioning)

Sažetak
Prenamjenom KB Dubrava u Primarni respiracijsko- intenzivistički centar za liječenje COVID-19 bolesnika prepoznata je potreba za ranom rehabilitacijom akutno oboljelih. Od početka pandemije do kraja veljače 2022. proveden je ukupno 8925 tretman fizikalne medicine i rehabilitacije u bolesnika s akutnom infekcijom SARS-CoV-2. Uz uvjet kardiorespiratorne stabilnosti i postavljene indikacije od strane specijalista fizikalne i rehabilitacijske medicine bolesnici su rehabilitirani prilagođenim intenzitetom i trajanjem sukladno primarnom kliničkom problemu, stadiju bolesti i aktualnom kliničkom statusu, sve u skladu s holističkim, bio- psiho-socijalnim modelom zdravlja i bolesti. Prije početka rehabilitacijskog procesa isključene su moguće kontraindikacije: tjelesna temperatura >38, 5 °C, radiološka progresija bolesti tijekom 24 do 48 sata za >50%, SpO2 ≤90%, krvni tlak u mirovanju <90/60 ili >140/90 mmHg, pogoršanje jetrene ili bubrežne bolesti, nestabilna fraktura, aktivno krvarenje ili progresivni neurološki deficit. U bolesnika sa srednje teškim oblikom COVID-19, koji je činio 35, 7% uzorka u KBD, program rane rehabilitacije temeljio se na respiratornom treningu, kardio-respiratornom i muskuloskeletnom rekondicioniranju. Obzirom da je cilj provođenja medicinskih vježbi bio zadržati postojeći fizički status ciljani intenzitet vježbi je oko 3 MET-a. Bolesnici s teškim i kritičnim oblikom bolesti (32, 4%) zahtijevali su redovitu procjenu stanja s ciljem prilagodbe programa koji se temelji na pozicioniranju, ranoj mobilizaciji, tehnikama bronhalne higijene te respiratornom treningu. Rana mobilizacija bolesnika podrazumijeva pasivnu i aktivnu mobilizaciju unutar 72 sata od prijema u JIL, a primjenjuje se u bolesnika s teškom respiratornom insuficijencijom. Svrha je prevenirati komplikacije dugotrajnog ležanja, očuvati mišićnu funkciju i smanjiti gubitak mišićne mase posljedično nepokretnosti. Svi navedeni postupci provedeni su uz pridržavanje mjera prevencije transmisije infekcije sukladno aktualnim epidemiološkim preporukama. Iako je klinički tijek bolesti COVID-19 nestabilan, s iznenadnom progresijom bolesti, a sporim i fluktuirajućim oporavkom, moguće je provesti po bolesnika i osoblje sigurnu i primjerenu ranu rehabilitaciju primjenjujući specijalizirane i individualizirane terapijske strategije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA