Pregled bibliografske jedinice broj: 1191350
Emocionalno funkcioniranje studenata tijekom pandemije
Emocionalno funkcioniranje studenata tijekom pandemije // 28. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Izazovi suvremenog života – kako psiholozi mogu pomoći? / Kalebić Maglica, Barbara ; Miletić, Irena (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2021. str. 30-30 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1191350 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Emocionalno funkcioniranje studenata tijekom
pandemije
(Emotional functioning of university students during
a pandemic)
Autori
Živčić-Bećirević, Ivanka ; Smojver-Ažić, Sanja ; Martinac Dorčić, Tamara ; Birovljević, Gorana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
28. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Izazovi suvremenog života – kako psiholozi mogu pomoći?
/ Kalebić Maglica, Barbara ; Miletić, Irena - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2021, 30-30
ISBN
978-953-49429-1-8
Skup
28. godišnja konferencija hrvatskih psihologa "Izazovi suvremenog života – kako psiholozi mogu pomoći?"
Mjesto i datum
Online, 10.11.2021. - 13.11.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pandemija, studenti, izvori stresa, anksioznost, depresivnost
(pandemic, students, sources of stress, anxiety, depression)
Sažetak
Rezultati brojnih istraživanja provednih na sveučilištima širom svijeta upućuju na negativne posljedice pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje studenata. U radu će biti predstavljeni rezultati istraživanja provedenih sa studentima Sveučilišta u Rijeci. Prigodni uzorci studenata ispitni su tijekom tri pandemijska vala (približno 1000 studenata u svakom ispitivanju), dobi 18 do 28 godina (oko 75% djevojaka). Primijenjena je Skala izvora stresa (konstruirana za potrebe ovog istraživanja) te Upitnik anksioznosti, depresivnosti i stresa (DASS). Rezultati upućuju na 4 glavna izvora stresa (posljedice izolacije, strah od zaraze, akademski stres i obiteljski stres) pri čemu studenti najintenzivnije doživljavaju stres potaknut posljedicama izolacije. Studenti također doživljavaju povećane intenzitete stresa, anksioznosti i depresivnosti, pri čemu je zamijećen značajan porast izraženosti simptoma u svakom sljedećem pandemijskom valu. U prvom mjerenju 35% studenata procjenjuje da je došlo do pogoršanja njihovog psihičkog stanja, a u trećem mjerenju čak 49% njih, od čega 8% navodi značajno pogoršanje. Studenti navode i povišenu prisutnost suicidalnih ideja (15% njih), što je znatno više u usporedbi s učestalošću dobivenom ispitivanjima prije pandemije (oko 7%). Studenti koji su promijenili mjesto boravka zbog odlaska na studij te su se tijekom lockdowna vratili svojim obiteljima doživljavaju više stresa, kao i simptoma anksioznosti i depresivnosti. Također, studenti kod kojih je zbog pandemije došlo do pogoršanja financijske situacije imaju izraženije sve simptome. Tijekom trećeg pandemijskog vala preko 40% studenata je razmišljalo o traženju psihološke pomoći, a zaista ju je potražilo samo 8% njih. Rezultati su u skladu s brojnim istraživanjima na različitim sveučilištima diljem svijeta te upućuju na značaj praćenja mentalnog zdravlja studenata, kao i na potrebu razvoja preventivnih i efikasnih terapijskih postupaka koji trebaju biti što dostupniji studentima kako bi se smanjile moguće barijere u traženju psihološke pomoći.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
NadSve-Sveučilište u Rijeci-uniri-drustv-18-147 - Odrednice emocionalne prilagodbe tijekom normativnih životnih prijelaza (Živčić-Bećirević, Ivanka, NadSve - UNIRI Sredstva potpore znanstvenim istraživanjima) ( CroRIS)
Profili:
Sanja Smojver-Ažić
(autor)
Gorana Birovljević
(autor)
Tamara Martinac-Dorčić
(autor)
Ivanka Živčić-Bećirević
(autor)