Naslov
Bioetički aspekti surogat majčinstva
(Bioethical Aspects of Surrogate Motherhood)

Autori
Bandula, Stela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet - Odsjek za odgojiteljski studij

Mjesto
Zagreb

Datum
15.11

Godina
2018

Stranica
25

Mentor
Knezović, Katica

Ključne riječi
djeca ; obitelj ; odgoj i obrazovanje ; neplodnost ; surogat majčinstvo
(children ; education ; family ; infertility ; surrogate motherhood)

Sažetak
Surogat majčinstvo ili zamjensko majčinstvo oblik je majčinstva koji se stječe medicinski potpomognutom oplodnjom. U današnje vrijeme, neplodnost kao i brojni drugi razlozi, usmjerava mnoge parove na takav čin ukoliko žele zasnovati obitelj. Naime, surogat majka u tijelu nosi fetus začet postupkom biomedicinske potpomognute oplodnje koja bi, prema definiciji, trebala biti bez ikakve naknade ili stjecanja bilo kakve imovinske koristi. To pobuđuje mnoge rasprave potičući zakonodavstvo, medicinu i pravosuđe da regulira ovakve aktivnosti. S bioetičkoga motrišta takav čin za sobom povlači kompleksne moralne dvojbe i rasprave koje su predmet mnogih znanstvenih i stručnih radova. Ovakva pojava u posljednje vrijeme biva sve učestalija predstavljajući ispunjenje snova o roditeljstvu za mnoge parove, ali i moralnu dilemu na području ljudske reprodukcije. U nekim zemljama svijeta, surogat majčinstvo je dozvoljeno, tj. regulirano zakonom, dok je u mnogima još uvijek zabranjeno. To dovodi do toga da mnogi parovi upravo iz tog razloga odlaze u te zemlje kako bi mogli ispuniti svoj cilj. Jedna od zemalja u kojoj surogat majčinstvo nije dozvoljeno jest i Hrvatska. S primjerima se može susresti svakodnevno kroz mnoge medija, a na to se često odlučuju popularni glumci, sportaši i ostale osobe iz Europe i svijeta. Također, Hrvatska ima svoje primjere poznatih osoba koje su se odlučile na takav čin, dok se u budućnosti očekuje još više takvih slučajeva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti), Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA