Naslov
Pod vidikom sustava : jezikoslovne rasprave
(From the point of view of the system : linguistic studies)

Autori
Marotti, Bojan

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada

Grad
Zagreb

Godina
2022

Stranica
408

ISBN
978-953-169-464-3

Ključne riječi
Faust Vrančić ; Šimun Milinović ; Franjo Cipra ; Petar Guberina ; Kruno Krstić ; Bulcsú László ; Pavao Ritter Vitezović ; Šime Starčević ; Stjepan Zlatović ; Vladimir Vidrić ; Toma Babić ; Ferdinand de Saussure ; Roman Jakobson ; Louis Hjelmslev ; hrvatski jezik ; hrvatski pravopis ; daktilski heksametar
(Faust Vrančić ; Šimun Milinović ; Franjo Cipra ; Petar Guberina ; Kruno Krstić ; Bulcsú László ; Pavao Ritter Vitezović ; Šime Starčević ; Stjepan Zlatović ; Vladimir Vidrić ; Toma Babić ; Ferdinand de Saussure ; Roman Jakobson ; Louis Hjelmslev ; Croatian language ; Croatian orthography ; dactylic hexameter)

Sažetak
U knjizi se nalazi jedanaest rasprava, koje su nastale u rasponu od kakvih dvadeset i pet godina. Većina je njih već bila objavljena, ali su za ovu prigodu u većoj ili manjoj mjeri izmijenjene, proširene i dotjerane, dočim se za dvije može reći da su temeljito prerađene ("Je li Vidrić doista pisao “jugoslovenskim esperantom”?" i "“Podlagajuchiega naçina urime doscasto” u slovnici Tome Babića “Prima grammaticae institutio”"). Tri se pak rasprave ovdje objavljuju prvi put ("Zapis sljednika jata u spisima fra Šimuna Milinovića", "O “Hrvatskome pravopisu” koji je napisan 1941., a objavljen 1998.", te "Imenični genitiv množine u slovnicama Šime Starčevića"). Rasprava "O “Hrvatskome pravopisu” koji je napisan 1941., a objavljen 1998." bila je dovršena još godine 1997., no imala je svoju "sudbinu", o čem govorim u naknadno napisanome "Uvodnome pripomenku". Na kraju je pak dodan zajednički "Popis uporabljenih djela", kao i podatci o tome gdje je što prethodno bilo objavljeno. Knjiga se sastoji od triju cjelina, ili od triju odsjeka. Dakako, pojedine su rasprave u svaki od njih uvrštene prema "predmetu" o kojem govore. Gdjegdje se međutim razmatra više "predmeta", pa pripadnost pojedinomu odsjeku nije svagda posve "čista". Primjerice, rasprava "Je li Vidrić doista pisao “jugoslovenskim esperantom”?" govori o trima padežima u množini (o dativu, lokativu i instrumentalu), zbog čega se nalazi u odsjeku "Sklonidba i sprega", no razmatra i zapis sljednika jata, pa bi po tome mogla biti uvrštena i u odsjek "Nadslovci, slovopis i pravopis". Ipak, raščlamba triju spomenutih padeža njezina je glavna "tema", pa se ona time "prirodno" naslanja na raspravu "Dativ, lokativ i instrumental množine u pripovijetkama Stjepana Zlatovića: Prinos razumijevanju pojma književnoga jezika". S druge pak strane, "“Preliepo i častno poduzeće”: O Matičinim prijevodima grčkih i rimskih pisaca" samo se u jednome svome dijelu bavi hrvatskom "prilagodbom" heksametra, no ipak ju je valjalo uvrstiti u odsjek "Hrvatski prijevodni šestomjer" kao svojevrsnu nadopunu raspravama "O priređivanju Vitezovićeva spjeva “Plorantis Croatiae saecula duo” i o nekim osobitostima hrvatskoga prijevoda" te "Tri Lászlóova prijevoda “Zaziva Muze” u “Ilijadi”". Ali zato rasprave "O nadslovcima na hrvatskim riječima u Vrančićevu rječniku" i "Vrste pravopisa", uz već spomenute "Zapis sljednika jata u spisima fra Šimuna Milinovića" i "O “Hrvatskome pravopisu” koji je napisan 1941., a objavljen 1998.", doista pripadaju u odsjek u koji su i uvrštene. Premda je u knjizi riječ o vrlo raznolikim pitanjima i "temama", jedinstvo joj ipak osigurava pristup. Naime, u cijeloj se knjizi promiče stavak koji je svojedobno, u svome djelu "Prolegomena teoriji jezika", jezgrovito sročio Louis Hjelmslev: proces determinira sustav. To znači da činjenica opstojnosti nekoga procesa, sama sobom, nedvojbeno upućuje na opstojnost sustava koji "stoji iza njega", "iza" toga procesa. Ako pak tu općenitu tvdnju "prevedemo" te izreknemo jezikoslovnim nazivljem, tada se može ustvrditi da iza svakoga teksta koji leži pred nama, i koji smo "prepoznali" kao tekst, mora stajati, ili mora opstojati jezik. I to je stajalište koje se u ovoj knjizi čvrsto zastupa i tvrdo provodi. Òno je nedvojbeno i neupitno polazište, ònō odakle se kreće. A to opet ne znači drugo nego da se svakoj jezikoslovnoj činjenici, na svakoj (jezikoslovnoj) razini, pristupa pod vidikom sustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA