Naslov
Genocid nad Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1941. - 1945.
(Genocide against Roma in the Independent State of Croatia, 1941 - 1945)

Autori
Vojak, Danijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni

Skup
Romi kao indijska dijaspora - neraskidive veze

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.04.2022. - 12.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Romi, Drugi svjetski rat, Nezavisna Država Hrvatska, genocid
(Roma, World War II, Independent State of Croatia, genocide)

Sažetak
Romsko stanovništvo doselilo se na hrvatska područja najkasnije u drugoj polovini 14. stoljeća kao dio njihovog migracijskog vala naseljavanja jugoistočno europskih područja. Vlasti na hrvatskim područjima i neromsko stanovništvo većinom se prema njima odnosilo kao „neželjenim strancima“, temeljeći svoj odnos na stereotipnoj percepciji Roma ako asocijalnih osoba sklonih kriminalu. Posljedica toga bila je politika represivne asimilacije Roma u hrvatsko društvo, koja se provodila od 17. stoljeća, a koju neki danas nazivaju antiromskom diskriminacijom. Vrhunac takve politike prema Romima na hrvatskim područjima dogodio se za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tada su ustaške vlasti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (dalje NDH) smatrale Rome kao „nepoćudne elemente“ u društvu te započele su sa njihovim sustavnim progonom temeljeći ga na rasnim zakonima. Romsko stanovništvo u ratu je bilo deportirano u koncentracijske, radne i sabirne logore u NDH. Tako su Romi sa šireg podravskog područja već krajem srpnja 1941. bili deportirani u logor Danica (kraj Koprivnice) kao prvi ustaški koncentracijski logor. Ustaške vlasti 19. svibnja 1942. određuju deportaciju svih Roma u jasenovački logor, što se zatim provodi od strane vojnih i policijskih tijela vlasti u narednih nekoliko mjeseci. Romi bivaju deportirani i u logore za vojne zarobljenike, radne logore te koncentracijske logore izvan NDH, poput koncentracijskih logora Auschwitz - Birkenau, Dachau, Mauthausen i dr. Dio Roma se aktivno odupirao ustaškoj genocidnoj politici pridružujući se antifašističkom (partizanskom) pokretu. Brojni su poznati primjeri u kojima je neromsko stanovništvo nastojalo spasiti Rome od progona vlasti. Posljedica ustaške genocidne politike bilo je gotovo nestajanje romske predratne zajednice u Hrvatskoj. U izlaganju će se napose analizirati ustaška politika prema Romima, pitanje sudjelovanja Roma u otporu te nastojati istaknuti kompleksnost u znanstvenom istraživanju razmjera stradanja Roma na ovom području.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA