Naslov
Filozofski-etički pristup životinjama kroz povijest
(Philosophical-ethical approach to animals throughout history)

Autori
Džaja, Petar ; Grbavac, Jozo ; Palić, Magdalena ; Benić, Mario ; Tomšić, Petar ; Severin, Krešimir

Izvornik
Hrvatski veterinarski vjesnik - Hrvatska veterinarska komora (1330-2124) 30 (2022), 1; 56-64

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, ostalo

Ključne riječi
filozofi ; životinja ; pristup ; povijest
(philosophers ; animals ; approach ; history)

Sažetak
Uovom smo radu opisali razmišljanja nekih filozofa i etičara zapadne civilizacije jer istočna civilizacija od davnina ima potpuno drugačiji pristup prema životinjama. Pristup životinjama kroz povijest bio je različit ne samo među običnim ljudima, različitim vremenskim razdobljima i vjerskim uvjerenjima nego i među filozofima koji su na istu stvar često različito gledali. Osnovna je razlika u stavu prema životinjama ovisila o tome jesu li one smatrane razumnim bićima ili ne. U židovskoj je tradiciji i životinjski život vrijedan jer je i on djelo Božje, zbog čega nije dopušteno ugrožavati ili bespotrebno im oduzimati život. Prema biblijskim navodima Bog sve što je stvorio dao je čovjeku na upravljanje, a u islamskom svijetu vlada mišljenje da samilost prema životinjama može homo religiosusa odvesti u raj, a nebriga i zlostavljanje u pakao. I stari su grčki filozofi imali različit stav o ovom pitanju pa su neki smatrali da životinje ne treba žrtvovati i jesti (Empedoklo, Pitagora, Teofrast, Plutarh i Porfirije i dr.), dok su drugi imali sasvim drugačiji stav, to jest nisu bili vegetarijanci i smatrali su da se životinjsko meso može konzumirati (Sokrat, Platon, Aristotel i dr.). Prema Kantu životinje imaju moralni status nultog reda, zbog čega su isključene iz moralne zajednice, a prema Descartesu one ne mogu osjećati bol, što opravdava okrutnost prema njima. Singer i Bentham smatraju da nije važno jesu li životinje razumne i mogu li govoriti, osnovni kriterij prema kojemu ih trebamo gledati jest mogu li patiti. Singer objašnjava da životinje osjećaju bol te da su ljudska i neljudska bića jednaka u odnosu na načelo jednakosti uvažavanja interesa. Ljudski specisti smatraju da je bol koji osjeća biće koje nije ljudsko manje vrijedna od bola koji može osjetiti ljudsko biće. Aurelije Augustin i Toma Akvinski smatraju da nedostatak razuma u životinja opravdava njihovu podređenu ulogu. Schopenhauer odbacuje razum i samosvijest kao nužne za pretpostavku moralnog statusa bića, a učenje o moralnom postupanju prema životinjama gradi oko etike suosjećanja. Manje-više filozofi etičari vodili su rasprave o tome jesu li životinje u istoj moralnoj zajednici kao i ljudi. U novije su vrijeme glavni zagovornici prava životinja Singer, Regan, Duney i drugi, dok nasuprot njima neki zagovaraju da životinje nemaju prava, bar kad je u pitanju njihovo korištenje u znanstvene svrhe (Cohen, Raymond, Frey i Calliocott i dr.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA