Naslov
Efeška kristološka kontroverzija prema djelima T. J. Šagi-Bunića – od raskola (431.) do sjedinjenja (433.)
(Ephesian Christological Controversy by Works of T. J. Šagi-Bunić: from Schism (431) to Union (433.))

Autori
Filić, Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Kršćanska sadašnjost

Grad
Zagreb

Godina
2015

Stranica
491

ISBN
9789531108225

Ključne riječi
T. J. Šagi-Bunić , arijanizam ; apolinarizam ; kristologija Ćirila Aleksandrijskog ; antiohijska kristologija ; Efeški sabor (431.) ; Kalcedonski sabor (451.)
(T. J. Šagi-Bunić ; Arianism ; Apolinarism ; Christology of Cyril of Alexandria ; Antiochian Christology ; Council of Ephesus (431) ; Council of Chalcedon (451))

Sažetak
Knjiga je podijeljena na dva dijela. U prvom, uvodnom dijelu, najprije su prikazane dosadašnje spoznaje o Šagi-Bunićevu znanstvenom doprinosu u njegovim objavljenim radovima na latinskom jeziku, s posebnim osvrtom na ono što su kao njihovu osobitu vrijednost istaknuli teolozi svjetskoga glasa (prvo poglavlje). Potom se prikazuje sadržaj Šagi-Bunićevih neobjavljenih spisa koji predstavljaju izvor novih spoznaja o autorovim istraživanjima kristologije prvih stoljeća Crkve. Detaljno se obrađuje njegova korespondencija s Hadrijanom Borakom te se donose bitne informacije o Šagi-Bunićevim neobjavljenim radovima, nacrtima i bilješkama o efeškoj kristološkoj problematici (drugo poglavlje). Drugi i glavni dio rada nosi isti naslov kao i knjiga "Efeška kristološka kontroverzija prema djelima T. J. Šagi-Bunića – od raskola (431.) do sjedinjenja (433.)". U njemu se rekonstruira Šagi-Bunićeve započete i ne do kraja realizirane ideje da napiše jedno sustavno djelo o efeškoj kristološkoj kontroverziji. Taj je dio podijeljen na šest poglavlja. U prvom se poglavlju obrađuju Šagi-Bunićeva izvorna promišljanja o temeljnim prijeporima Ćirilove i antiohijske kristološke spekulacije u predvečerje Efeškoga sabora. O njegovim uvidima o samome saboru i o žalosnom raskolu do kojega je došlo između antiohijskih i aleksandrijskih biskupa, riječ je u drugome poglavlju. U trećem se iznose zanimljive informacije koje Šagi-Bunić donosi o više ili manje (ne)uspješnim pokušajima mirenja dviju kristoloških struja nakon Efeškoga sabora, a koji su pokušaji rezultirali time da su antiohijci odlučili predložiti Ćirilu svoj Antiohijski simbol kao temelj sjedinjenja. Autorovu analizu toga Simbola detaljno se prikazuje u četvrtom poglavlju. U petom poglavlju riječ je o sjedinjenju između Ivana Antiohijskog i Ćirila Aleksandrijskog koje je bilo sklopljeno 433. g. na temelju Ćirilove poslanice Laetentur coeli u koju je Aleksandrinac uklopio Antiohijski simbol. Na koncu, u šestom poglavlju, sažimaju se najznačajniji autorovi uvidi o utjecaju poslanice Laetentur coeli (i, preko nje, o utjecaju Antiohijskog simbola) na Kalcedonsku definiciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA