Naslov
"Loša ekipa" s PredČiP-a: Procjena rizika za moguće teškoće čitanja
("Not the best" on PredČiP test: Risk Assessment for possible reading difficulties)

Autori
Lenček, Mirjana ; Kovačević Gligorović, Maja ; Jozipović, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka - 6.kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem: “Izazovi moderne logopedije – perspektiva i iskustva logopeda današnjice” / - Zagreb : Hrvatsko logopedsko društvo, 2022, 153-154

ISBN
978-953-55555-3-7

Skup
6. kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem "Izazovi moderne logopedije 2022. - Perspektiva i iskustva logopeda današnjice"

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 01.04.2022. - 03.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
fonološka svjesnost, brzo imenovanje, početno čitanje i pisanje, PredČiP, teškoće čitanja
(phonological awareness, rapid naming, beginning reading and writing, PredČiP test, reading difficulties)

Sažetak
Spremnost djece za početno čitanje i pisanje najčešće se opisuje u terminima dobre ovladanosti fonološkom svjesnosti, velikim i malim tiskanim slovima te rječničkim i narativnim vještinama (Ivšac Pavliša i Lenček, 2011). Uz jezični aspekt kojega niz autora izdvaja kao najvažniji prediktor čitanja i pisanja i druge kognitivne sastavnice snažno određuju uspjeh početnoga čitanja i pisanja. Koristeći probirni Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja - PredČiP (Kuvač Kraljević i Lenček, 2011) od 2019. do 2021. godine ispitano je u Dječjem vrtiću Zapruđe 100 djece školskih obveznika. Za potrebe ovog rada izdvojeni su rezultati djece koja su imala granična i loša postignuća na bloku Fonološke svjesnosti - njih 24, s ciljem analize podataka i rezultata na svim zadacima PredČip-a te usporedbe s podacima uredne djece. Uporabom programa IMB SPSS Statistics 26 izračunati su podaci deskriptivne statistike, korelacije rezultata na pojedinačnim blokovima zadataka te postotak uspješnosti rješavanja svakog od njih. Rezultati obrade podataka pokazuju da djeca koja nisu spremna za početno čitanje imaju najviše teškoća u zadacima fonemskog stapanja (M = 0, 02, SD = 0, 08) i fonemske raščlambe (M = 0, 04, SD = 0, 16) te im je posebno teško ostvariti kriterij odgovarajuće sintaktičke složenosti (M = 0, 25, SD = 0, 44) u pripovijedanju prema slikovnom predložku. Iskazuju i probleme u rečeničnoj raščlambi (M = 0, 44 ; SD = 0, 3), to jest prepoznavanju riječi kao sastavnih dijelova rečenice. Podaci o poznavanju velikih tiskanih slova pokazuju da ova djeca znaju u prosjeku tek nešto manje od 10 slova (M = 9, 58 ; SD = 9, 36), dok kod djece urednog razvoja podaci govore o prosječno gotovo 24 slova (Kuvač Kraljević, Lenček i Matešić, 2019). Konstrukt fonološke svjesnosti ne korelira s brzinom imenovanja fonoloških kodova, što je suprotno nalazima istraživanja kod uredne populacije u više jezika s alfabetskim pismom (Landerl, Freudenthaler, Heene, De Jong, Desrochers, Manolitsis, Parrila i Georgioute, 2018). Opravdano je na temelju loših rezultata na zadacima fonološke svjesnosti i produženog vremena u zadatku brzog imenovanja kod djece s rizikom za teškoće čitanja pretpostaviti da govorimo o zasebnim vještinama koje obje pridonose početnom čitanju (pregled u Araujo, Reis, Petersson, i Faísca, 2015). Svi dobiveni rezultati govore o osobitostima funkcioniranja djece s rizikom za pojavu teškoća čitanja te mogućnostima za usmjeravanje terapijskih postupaka u logopedskom radu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Logopedija

POVEZANOST RADA