Naslov
DESKRIPTIVNO I ANALITIČKO EPIDEMIOLOŠKO ISTRAŽIVANJE MULTIPLE SKLEROZE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI
(Descriptive and analytical epidemiological study of Multiple sclerosis in Istria, Croatia)

Autori
Janko-Labinac, Dolores

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
04.11

Godina
2011

Stranica
132

Mentor
Materljan, Eris

Ključne riječi
Multipla skleroza, Prevalencija, Incidencija, Istra
(Multiple sclerosis, Prevalence, Incidence, Istra)

Sažetak
Cilj istraživanja: Osnovni i ostvarivi cilj istraživanja multiple skleroze (MS) u Istarskoj županiji je utvrditi rasprostranjenost bolesti i istaknuti važnost genetskih i ambijentalnih čimbenika u njezinoj etiopatogenezi, za koje smatramo da su visokog rizika za tu bolest u Istarskoj županiji, te dokazati da je Istarska županija prostorno-vremenski klaster multiple skleroze. Ispitanici i metode: Retrospektivnim istraživanjem evidentirano je 293 MS bolesnika (228 ženskog spola, 65 muškog), kod kojih se početak bolesti manifestirao u Istarskoj županiji, a koji su klinički dokazani slučajevi MS-e (dijagnostički kriteriji MS IW McDonald 2001, rev. 2005). Istraživanje je provedeno u razdoblju od 1942. godine pa do danas, 2011. godine. Kontrolnu skupinu činili su nasumce odabrani stanovici ove županije, istoga spola, približno istom godinom rođenja (razlike ne veće od dvije godine) i s istim mjestom rođenja i boravištem tijekom djetinjstva do adolescencije. Kotrolne su osobe mogle bolovati od bilo koje bolesti osim MS, imunoloških bolesti i duševnih bolesti. Plan istraživanja uključivao je ispitivanje epidemioloških deskriptivnih pokazatelja i case- control istraživanje (uzeta je anketa "od vrata do vrata") o demografskim podacima, godinama obrazovanja, uvjetima stanovanja, obilježjima plodnog razdoblja u žena, o preboljelim virusnim zaraznim bolestima, žarišnim infekcijama i alergijskim pojavama do 15 godina starosti. Ispitivanje je uključivalo i osobitosti spavanja, teški fizički rad, boravak na otvorenom, pušenje, konzumaciju alkohola, psihičke osobitosti i emocionalna stanja do 15 godina života te kontakt sa životinjama. Rezultati: Od ukupno 293 bolesnika, nakon oboljevanja 3 su bolesnika napustila Istarsku županiju, dok je njih 6 promijenilo boravište unutar Istarske županije, što je uzeto u obzir prilikom izračuna prevalencije. Prevalencija MS u Istarskoj županiji ma dan 31.03.1981. iznosila je 43, 03 na 100.000 stanovnika. Bolest je pokazivala neujednačenu distribuciju, najveća je prevalencija tada registrirana na području općine Pazin: 57, 40 / 100.000 stanovnika, a najniža na području općine Buzet: 13, 68 / 100.000 stanovnika. Prevalencija MS na dan 31.03.1991. porasla je na 66, 55 / 100.000 stanovnika, uz najveću registriranu prevalenciju na području općine Rovinj: 83, 26 / 100.000 stanovnika, a najnižu na području općine Buzet: 44, 92 / 100.000 stanovnika. Bolest je pokazivala neujednačenu distribuciju unutar općina. Na dan 31.03.2001. godine evidentiran je daljnji porast prevalencije u Istarskoj županiji, te je prevalencija iznosila 98, 69 / 100.000 stanovnika. Bolest je i dalje pokazivala neujednačenu distribuciju. Najveća je prevalencija registrirana na području Rovinjštine: 144, 43 / 100.000 stanovnika, a najniža na području Buzeštine: 79, 53/ 100.000 stanovnika. Prevalencija iznad 100 / 100.000 stanovnika evidentirana je u Pazinštini: 115, 47 / 100.000 stanovnika i u Poreštini: 100, 46 / 100.000 stanovnika. Godišnja incidencija MS u Istarskoj županiji za razdoblje od 1981. do 2009. godine na 100.000 stanovnika kretala se od 0, 00 u 2008. godini do 7, 15 u 1988. godini. Za bolje uočavanje trenda kretanja incidencije izračunat je trogodišnji pomični prosjek (TGPP) s rezultiranim trendom incidencije u Istarskoj županiji: valovitim s vrhovima u godinama 1987. do 1988. i 1996. do 1998. godine. Specifična incidencija prema spolovima i dobi analizirana je za razdoblje od 1976. do 1985. godine. Najveće vrijednosti za to razdoblje bile su kod žena oboljelih od MS u dobi od 15 do 24 godina starosti te od 30 do 39 godina starosti. Kod muškaraca bolest je počinjala u dobi od 25 do 29 godina. Specifična incidencija za razdoblje od 1986. do 1995. godine i dalje evidentira dvogrbu prezentaciju incidencije prema dobi i spolu. Za žene su najveće vrijednosti incidencije u dobi od 15 do 19 godina života, kao odraz porasti MS ranije životne dobi. Dvogrba prezentacija incidencije javlja se i u muškaraca s većom grbom od 25 do 29 godina, a manjom u dobi od 45 do 49 godina. Specifična incidencija u Istarskoj županiji za razdoblje od 1996. do 2005. godine: najveće su vrijednosti evidentirane u dobi od 25 do 39 godina starosti, a kod muškaraca je zabilježen najčešći početak bolesti u dobi 40 do 44 godine i od 20 do 29 godina života. Analizirana je prostorna rasprostranjenost MS u Istarskoj županiji prema gradovima i okolnim općinama. Prosječna godišnja incidencija u ovoj županiji u razdoblju od 1976. do 1985. godine iznosi 2, 80 (95% IP 2, 09 – 3, 67) / 100.000 stanovnika i kretala se od 0, 00 (95% IP 0, 00 – 3, 69) u Buzetu do 4, 89 (95% IP 2, 35 – 9, 00) u Bujama. Za razdoblje od 1986. do 1995. prosječna godišnja incidencija MS u Istarskoj županiji bila je 3, 65, a za razdoblje od 1996. do 2005. godine bila je 4, 48, s najvišom prosječnom godišnjom incidencijom u Pazinštini: 6, 60. Analitičko epidemiološko istraživanje MS u ovoj županiji pokazalo je da je MS učestalija pojava u drugorođene djece (P=0, 149), kod žena koje imaju 8 i manje godina obrazovanja (P=0, 004), kod bolesnica koje su u roditeljskom domu imale nizak (P=0, 649) ili srednji (P=9, 5E-4) stupanj higijenskih uvjeta prema Gutmanovoj skali. Pijenje neprokuhane vode pokazalo se značajnim čimbenikom rizika za MS, ali samo za žene (P=0, 029). Oboljeli od MS u odnosu na kontrolnu skupinu češće su hospitalizirani prije 15 godina starosti (P=0, 024). Žene oboljele od MS značajno češće su bile podvrgnute općoj anesteziji prije 15 godina života (P=0, 032) a i tonzilektomiji u dobi do 6 godina (P=0, 048). Smanjena mogućnost relaksacije (P=1, 9E-4), nedostatak želje za uspjehom (P=0, 004), te izražena napetost (P=0, 009) bitna su obilježja bolesnika oba spola. Obiteljska pojava MS u Istarskoj županiji je 17, 78%. Razlika u učestalosti obiteljske pojave MS između bolesnika i kotrolne skupine (1, 11%) je značajna. Nije bilo značajnih razlika u kontaktu s kućnim ljubimcima i domaćim životinjama u usporedbi bolesnika i kontrolnih ispitanika. Žene oboljele od MS u usporedbi sa ženama kontrolne skupine neznatno češće su bolovale od raka (P=0, 305), bolesti štitnjače (P=0, 418) dijabetesa mellitusa (P=0, 247), migrene (P=0, 311), alergije (P=0, 068) te ekcema (P=0, 247). Zaključak: Naše istraživanje potvrđuje da je Istarska županija područje visokog rizika za MS u Hrvatskoj i Europi. Incidencija i prevalencija MS u ovoj županiji pokazuje neujednačenu rasprostranjenost bolesti u prostoru i vremenu. Mogući klaster MS u Istarskoj županiji kreće se oko Sv. Petra u Šumi, Tinjana, Žminja, Kanfanara, Sv. Lovreča i Karojbe. Niži stupanj higijenskih uvjeta, prema Gutmanovoj skali i niži stupanj obrazovanja, tonzilitisi do 6 godina života, nemogućnost relaksacije i nedostatak želje za uspjehom utječu na patogenezu MS-a u genetski sklonih osoba u Istarskoj županiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA