Pregled bibliografske jedinice broj: 1187821
ETNIČKO-NACIONALNI ODNOSI U OSIJEKU I BLIŽOJ OKOLICI KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA
ETNIČKO-NACIONALNI ODNOSI U OSIJEKU I BLIŽOJ OKOLICI KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA // MOGERSDORF International Historico – cultural Symposium / Rozman, Franz (ur.).
Ljubljana: Inštitut za novejšo zgodovino, 2006. str. 243-254
CROSBI ID: 1187821 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ETNIČKO-NACIONALNI ODNOSI U OSIJEKU I BLIŽOJ OKOLICI KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA
(Etnich - nationale Sity Osijek 19th century)
Autori
Živaković-Kerže, Zlata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
MOGERSDORF International Historico – cultural Symposium
Urednik/ci
Rozman, Franz
Izdavač
Inštitut za novejšo zgodovino
Grad
Ljubljana
Godina
2006
Raspon stranica
243-254
ISBN
961-6386-07-7
Ključne riječi
Osijek, etničko-nacionalni osnosi, 19. stoljeće
(sity Osijek, Etnich - national, 19th century)
Sažetak
Vrijedi napomenuti da iz navedenih podataka slijedi bitan zaključak da su u gradu Osijeku i naseljima osječkoga kraja u Aljmašu, Sarvašu, Tenji, Čepinu i Petrijevcima na prijelazu 19. u 20. stoljeće Hrvati s pripadnicima njemačke i mađarske narodnosne skupine najvećim dijelom činili istu - rimokatoličku vjersku zajednicu. Pritom je u najvećem broju bilo Hrvata, Nijemaca i Mađara. U tom sklopu valja svakako spomenuti veliki broj židovske i pravoslavne vjerske zajednice te nekoliko stotina evangeličkih vjernika. Društveno-gospodarski odnosi bili su utemeljeni na općim zasadama sjeveroistočne europske civilizacije kroz skladan i plodonosan suživot Hrvata s pripadnicima različitih narodnosnih skupina. Najuža povezanost hrvatskoga, njemačkoga i mađarskoga stanovništva u istoj rimokatoličkoj zajednici (bez obzira na jezičnu različitost) posebice je dolazila do izražaja na području kulturnih odnosa. Stoga je u gradu Osijeku i navedenim mjestima osječkoga kraja dugotrajno kulturno zajedništvo bilo osobito važno za međusobne odnose Hrvata i Nijemaca, kao pripadnika dviju najbrojnijih i najutjecajnijih etničkih/nacionalnih skupina. Njihovo je kulturno obogaćivanje, povezivanje i prožimanje ostvarivano kao širenje hrvatsko-njemačke dvojezičnosti. Naime, jedan dio doseljenih stanovnika izvorne njemačke etničko/nacionalne pripadnosti postupno se kroatizirao što je posebice očito na početku 20. stoljeća već do Prvoga svjetskoga rata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Povijest